Ilustrirana lenta vremena- Rimska Republika

Početak rimske republike

509 BCE

Prije postanka rimske republike, u Rimu su vladali etrurski kraljevi od 753. do 510.g.pr.Kr. Posljednji rimski kralj Tarkvinije Superba (Oholi) ustankom je svrgnut s vlasti 509.g.pr.Kr. Tada su patriciji preuzeli političko vodstvo u rimskoj republici, kojoj su na čelu bila dva konzula Lucije Junije Brut i Tarkvinije Kolatin.

Zakonik dvanaest ploča (lat. Leges duodecim tabularum)

451 BCE

Zakonikom dvanaest ploča počinje povijest rimskog privatnog prava. Bio je urezan na brončane ploče i postavljen na rimskom forumu. Njegovu izradu inicirali su plebejci kako bi fiksiranjem odredaba u pismu, dostupnom svima, došao kraj samovolji patricija. Zakonik sadržava pravila o privatnom pravu, parbenom postupku i sakralnom pravu. Zakonik nosi dosta primitivnih obilježja (bičevanje ljudi i sl.) ali je ipak on osnova rimskog privatnog prava. Stajao je na forumu dok Gali nisu zapalili Rim.

Provala Gala u Rim "Guske su spasile Rim"

387 BCE

Početkom 4.st.pr.Kr. Rimu je zaprijetila opasnost od Gala. Provalili su sa sjevera Apeninskog poluotoka te zauzeli i opljačkali grad. Tijekom jedne noći Gali su odlučili zauzeti Kaptolij, na prepad Rimljanima dok spavaju, no dok su se penjali uz zidine, svete guske božice Junone svojim su gakanjem probudile Rimljane te su se uspjeli uspješno obraniti. Gali su se na kraju povukli na sjever.

Punski ratovi

264 BCE

Punski ratovi su naziv za tri rata vođena između Rima i Kartage za prevlast na sredozemlju. U prvom punskom ratu od 264.do 261.g.pr.Kr borbe na kopnu i moru vodile su se za Siciliju. Tada su Rimljani izgradili mornaricu i 260.pr.Kr. prvi put pobjiedili u pomorskoj bitci. Vodila su se još 2 rata. Na kraju su Rimljani zauzeli Kartagu, simbolički su na mjestu grada izorali brazdu. Dio kartažanskog teritorija u Africi organizirali su kao Rimsku provinciju. Rat se završio 146.g.pr.Kr.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Rimljani su osvajanjima stekli bogatstvo, ali su prouzročili društvenu krizu. Pokušaj rješavanja krize-Reforme braće Grakho. Tiberije Grakho htio je ograničiti količinu zemlje u rukama jedne obitelji, a ostatak zemlje podijeliti sirotinji, no Senat je sprječavao njegovo provođenje, Tiberije ubijen. O promjeni stanja nastavio se baviti Gaj Grakho. Pred narodnom skupštinom iznosi prijedloge zakona o saveznicima, sudbeni, o žitu i o kolonijama za siromahe, no bogataši izražavaju nezadovoljstvo.

Prvi građanski rat

88 BCE

Prvi građanski rat trajao je od 88. do 82.g.pr.Kr. Sukobili su se rimski optimati na čelu s konzulom Lucijem Kornelijem Sulom i populari na čelu s Gajem Marijem. Rat je završio Sulinom pobjedom, ali je Sula nije mogao iskoristiti zbog odlaska u prvi mitridatski rat što je dovelo do povratka Marijevaca na vlast i kasnije do drugog građanskog rata. Nakon povratka u Rim Sula se obračunava s marijevcima i uvodi Sulinu diktaturu.

Prvi trijumvirat

60 BCE

Prvi trijumvirat poznatiji kao savez trojice, Gaj Julije Cezar, Gnej Pompej i Marko Licinije Kras su pripadnici saveza. Prvi trijumvirat bio je tajni savez čiji je cilj rušenje Republike i preuzimanje vlasti. Poznat je kao "savez uma, snage i bogatstva".

Drugi građanski rat

49 BCE

Nakon što se prvi trijumvirat raspao, Cezar je sa jednom legijom prešao rijeku Rubikon- granica između Galije i Italije,time krši zakon jer vojska nije smjela stupiti na italsko tlo("Alea iacta est"). S tim događajem je započeo drugi građanski rat. Cezar je krenuo u Hispaniju gdje se nalaze glavne Pompejove snage. Cezar ih je porazio i ponudio im predaju. Nakon povratka Cezar je proglašen diktatorom. Rat je započeo 49.g.pr.Kr i trajao do 46.g.pr.Kr.

Cezarove diktature i smrt

44 BCE

Cezarove diktature su se provodile od 44.do 46.g.pr.Kr. On je svojim reformama pomagao stanovništvu. Dao je isušiti močvare kako bi povećao obradive površine. Osigurao je pomorske puteve, potaknuo trgovinu i gradnju cesta, obnova uništenih gradova. Uveo julijanski kalendar i mnoge druge reforme. Gaj Julije Cezar ubijen je 15.ožujka 44.g.pr.Kr. na sjednici Senata. U njegovu ubojstvu sudjelovalo je 60 senatora, a među njima i Marko Junije Brut, drugi izbor za nasljednika.

Drugi trijumvirat

43 BCE

Drugi trijumvirat je politički savez između Gaja Oktavijana, Marka Antonije i Marka Emilije Lepida. Njihova glavna zadaća bila je uspostavljanje reda u državi. 42.g.pr.Kr bitkom kod Filipa i porazom republikanaca podijelili državu: Oktavijan-zapad s Ilirikom, Antonije-istok, Lepid:Afrika. 31.g.pr Kr bitkom kod Akcija Oktavijan ratuje protiv Marka Antonija i Kleopatre, a netom prije toga je Lepida izbacio iz trijumvirata. Pobjedom postaje doživotni vladar Rima te je srušena Rimska Repubika.