-
Period: to
Rast značaja informacija
Nekoliko je čimbenika koji utječu na rasta značaja inforamcije:
1. industralizacija - prijevoz ljudi, roba i informacija na novi i brži način
2. znanstvena revolucija - raste izdavačka djelatnost, a time i broj informacija i tiskanih materijala
3. liberalizacija školstva - širenje pismenosti -
Samuel Sweet Green; Personal Relations Between Librarians and Readers
Samuel S. Green u radu "Personal Relations Between Librarians and Readers" postavlja temelje suvremene referentne službe u knjižnicama. Predložio je 4 funkcije koje bi referentni knjižničari trebali obavljati, a to su: 1. upoznati čitatelja s knjižnicom, 2. pomoći čitateljima s njihovim upitima, 3. pomoći čitatelju u izboru dobrih djela, 4. promovirati knjižnicu zajednici. To je bio prvi prijedlog programa toga tipa. -
Dežurstvo dvaju knjižničara
U Columbia College-u (SAD), uspostavlja se dežurstvo dvaju knjižničara u svrhu pomoći korisnicima u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi. -
School of Library Economy, Melvil Dewey
Melvil Dewey na Columbia Collage-u osniva School of Library Economy - prvu knjižničarsku školu. Sljedeće tri godine knjižničarska škola imala je duboki utjecaj na knjižničarstvo u pogledu profesije, kao i na pojavu prvih tečajeva knjižničarstva. Prvi je razred imao 20 učenika. -
Pojam "informacijska služba"
Pojam “informacijska služba” pojavljuje se kao posebna natuknica u časopisu „Library Journal" -
Svjetski knjižničarski kongres
Svjetski knjižničarski kongres u Chicagu posvećuje posebnu pozornost radu s korisnicima. -
"Répertoire Bibliographique Universel"
Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu kojeg osnivaju Paul Otlet i Henri La Fontaine preporučuje da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu. Institut je bio osnovan u svrhu organiziranja i pohrane svog poznatog znanja u svijetu. Danas se očuvani dio građe instituta čuva u muzeju. -
Prostori za informacijsko-referalne usluge
Pojava prvih zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga. -
Prva Europska informacijska služba
Prva informacijska služba u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, a zatim i informacijska služba u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu. -
Otvorenje javne knjižnice u New Yorku
Povodom otvorenja javne knjižnice u New Yorku, časopis "Scientific American" prikazuje čitateljima bočni presjek zgrade. Zgrada je imala zavidnu tehnologiju za to vrijeme te je u podrumu imala nekoliko katova povezanih liftom za knjige. -
Informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama
Informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama pojavljuje se kasno u odnosu na narodne knjižnice. Vjerovalo se da znanstvenicima ne treba pomoć pri traženju informacija. Na čelu mnogih sveučilišnih knjižnica sveučilišni profesori, koji uglavnom rade na izgradnji knjižničnih fondova. Tek se 1914. u Kongresnu knjižnicu uvodi referentna služba. -
Informacijska služba u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču
-
Period: to
Razvoj informacijske službe u Europi
U Europi se razvoj informacijske službe posebno uzdigao u vrijeme između dvaju svjetskih ratova -
"School of Library Economy of Columbia College 1887.-1889. Documents for a History."
School of Library Economy (sada zvana Library Service of Columbia University) izdaje dokumente na kojima je osnovana škola pod nazivom "School of Library Economy of Columbia College 1887.-1889. Documents for a History." -
Prva okupljanja hrvatskih knjižničara u Hrvatskom bibliotekarskom društvu
Nakon osnutka Banovine Hrvatske 1939. hrvatski knjižničari osnovali su Hrvatsko bibliotekarsko društvo (na čije je čelo postavljen Matko Rojnić). Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. To je jedan od razloga zašto se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati (tek iza Drugog svjetskog rata) -
Knjižnica poduzeća Rade Končar
Knjižnica poduzeća Rade Končar osnovana je 1946. Od samog osnutka u okviru poduzeća djeluje i INDOK odjel -
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar u Zagrebu
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Šrampar posluje od 1927., no tijekom Drugog svjetskog rata zaustavlja rad. Nakon Drugog svjetskog rata nastavlja sa radom te proširuje područja svojeg interesa (javno zdravstvo, mikrobiologija, virologija, medicina rada i sl.). -
Knjižnica Brodarskog instituta
Knjižnica Brodarskog instituta nastaje usporedno s Brodarskim naučnim institutom. U fondu knjižnice nalazi se građa svih područja prirodnih znanosti i tehnike te vojna literatura. -
Pokretne knjižnice u Rijeci
Gradska knjižnica Rijeka počinje organizirati pokretne knjižnice − manje zbirke knjiga koje se dostavljaju školama, poduzećima, domu umirovljenika, čak i na brodove Jugolinije. -
Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Vjesnik bibliotekara Hrvatske prvi je stručni časopis u Hrvatskoj. Pokrenut je kao tromjesečnik, ali su neka godišta objavljena kao godišnjak. Prvi glavni urednik urednik bio je M. Rojnić, a među urednicima bila je i Eva Verona. Časopis prati tekuća zbivanja u struci i razvoj knjižničarstva i knjižnica u Hrvatskoj. -
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković smještena je na dvije lokacije: u Zagrebu i u Rovinju u sklopu Centra za istraživanje mora. Knjižnica posjeduje građu iz područja fizike, matematike, elektronike, kemije, biologije, medicine i znanosti o okolišu. -
Prvi „bibliotekar-pedagog" i „pionirski" odjel
Gradska knjižnica u Zagrebu 1950-ih imala je prvog „bibliotekar-pedagoga“ i prvi „pionirski“ odjel (dječji). -
„Informativni dječji utorak“
Višnja Vuković, nekadašnja direktorica Gradske knjižnice u Zagrebu uvodi „Informativni dječji utorak“ za narodne i školske knjižnice u knjižnici Medveščak u Zagrebu. To je sustav internog informiranja o novim izdanjima knjiga za djecu i mladež. Od 1960. na sastanak dolazi širi broj bibliotekara. Sastanak se od tada održava svakog prvog utorka u mjesecu (osim u vrijeme školskih praznika). -
Bilten prinova
Knjižnica škole narodnog zdravlja Andrije štampar počinje izdavati mjesečni bilten prinova. -
„Informativna srijeda“
U knjižnici Medveščak u Zagrebu započinju se redovito, svaki tjedan, sastajati zagrebački bibliotekari-informatori. Takva okupljanja nazivaju se „Informativna srijeda“. Od 1995. sastanci „Informativne srijede“ redovito se održavaju u Gradskoj knjižnici, a od listopada 2021. održavaju se i virtualno. -
Zakon o bibliotekama
Prvi Zakon o bibliotekama u Hrvatskoj (Narodne novine 49/1960) -
Janko Živković; Priručna djela u knjižnicama
Janko Živković u članku Priručna djela u knjižnicama utvrđuje 3 vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima:
a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima)
b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)
c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.) -
Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu
-
Prvi bibliobus u Hrvatskoj
Riječka gradska knjižnica imala je prvi bibliobus koji je vozio prema Dragi, Vitoševu, Škrljevu i Kukuljanovu.