Mezopotamija, Perzija i Egipat

Sumerani - otkriće pisma

3500 BCE

Sumerani su bili prvi narod koji je izumio pismo 3500. g. pr. Kr. Kasnije je bilo klinasto pismo u kojemu su bili pojednostavljeni slikovni prikazi tog pisma.

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta

3100 BCE

Vladar Gornjeg Egipta Menes porazio je Donji Egipat i tako ga ujedini (započinje Arhajsko razdoblje). Poslije Menesa Egiptom su vladale razne vladarske obitelji- dinastije. Najvažniji arheološki dokaz je Narmerova (Menesova) paleta.

Staro egipatsko kraljevstvo

2700 BCE

Staro egipatsko kraljevstvo traje 2686. - 2181. g. pr. Kr. Egipat se širi na jug i na sjeveroistok. To je razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. u to vrijeme se grade piramide. Najvažniji vladari su: Zoser (gradi prvu piramidu), Keops (najveće piramida), Kefren i Mikerin. Glavni grad Egipta za vrijeme Starog kraljevstva bio je Memfis.

Lugalzagezi osvaja nekoliko Sumerskih gradova

2360 BCE

Lugalzagezi je bio najznačajniji sumerski vladar. On pokušava stvoriti sumersku državu te samo djelomično uspijeva. Godine 2360. g. pr. Kr. osvaja nekoliko sumerskih gradova i proglašava se kraljem.

Sargon

2340 BCE

Sumerski vođa Sargon je stvorio prvo veliko svjetsko carstvo koje se pružalo od Sredozemnog mora pa sve do Perzijskog zaljeva. Središte mu je bilo grad Akad. Akađani su vojno osvojili Sumer, ali su prihvatili njihovu vjeru, pismo i običaje. Oni su vladali Mezopotamijom od oko 100 do 200 godina, a zatim se njihova država raspada.

Prvo međurazdoblje

2181 BCE

Za vrijeme Starog egipatskog kraljevstva 2181. g. pr. Kr. dolazi do velike krize. Posljedice te velike krize su: raspad Stare države, nastanak Prvog međurazdoblja. Prvo međurazdoblje traje 2181. - 2040. g. pr. Kr. Najpoznatiji povijesni izvor iz tog razdoblja je Žalopojka Ipu Ura. Obilježja Prvog međurazdoblja su: decentralizacija zemlje (jačaju nomarsi), socijalni nemiri (pobune nižih slojeva, pljačke), upadi stranaca (posebno u deltu Nila).

Razdoblje III dinastije Ura - sumerska renesansa

2100 BCE

Nakon kratkotrajne vlasti Gutejaca cijelim su područjem oko 2100. g. pr. Kr. zavladali sumerski vladari grada Ura. Razdoblje koje je uslijedilo naziva se razdobljem "sumerske renesanse". Obilježila ga je pojačana izgradnja hramova (zigurata) jer su vlasti nastojale iskoristiti religiju u svrhu homogenizacije narodnosno raznorodnih elemenata. Osim toga u svakom je naselju postojao vladarev upravitelj, što je bilo vrlo važno zbog učinkovitoga prikupljanja poreza i slanja prihoda u središte države.

Srednje kraljevstvo

2040 BCE

Vladari XI. i XII. dinastije stabiliziraju stanje u državi. Vladar Mentuhotep II. osniva Srednje kraljevstvo koje traje 2040. - 1786. g. pr. Kr. Najvažniji vladar Srednjeg kraljevstva bio je Sesostris II. On širi državu, vrši centralizaciju zemlje (ukida funkciju nomarha), jača gospodarstvo ( gradi se umjetno jezero u Fajumu).

Drugo međurazdoblje

1786 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. egipatska država opet slabi. Zbog toga dolazi do nove krize. Posljedica nove krize je stvaranje Drugog međurazdoblja koje traje 1786. - 1552. g. pr. Kr. Ovo razdoblje obilježava upadi Hiksa s istoka koji u 17. st. pr. Krista prodiru u Egipat i preuzimaju vlast. Donose novu tehniku ratovanja s bojnim kolima i konjima te metal broncu. U delti Nila grade novu prijestolnicu Avaris. Vladali su Egiptom više od stotinu godina. Osnovali su XV.
XVI. egipatsku dinastiju.

Hamurabijev zakonik

1754 BCE

Hamurabijev zakonik najglasovitiji je zakonik naroda Staroga istoka. Babilonski kralj Hamurabi ga je dao oklesati na na kamenu stelu od diorita visine 2,62 m i objaviti narodu pri kraju svoje duge vladavine. Njegovi propisi su bili vrlo strogi.

Nova egipatska država

1552 BCE

U početku su Hiksi vladali stotinjak godina ali sredinom 16. st. pr. Kr. vladari grada Tebe pokreću rat protiv Hiksa. Hiksi su poraženi i stvorena je Nova država (1552. - 1085.g. pr. Kr.). Osnivač je bio faraon Amozis I.. Nova država je imala veliku vojnu moć. Za vrijeme Tutmozisa III. Egipat dostiže najveći teritorijalni opseg. U egipat dostiže veliki novčani dohodak te je Egipat kulturno i gospodarski porastao. Najvažniji vladari 18. dinastije: kraljica Hatšepsut, Tutmozis III. i Ramzes III.

Kraljica Hatšepsut

1498 BCE

Kraljica Hatšepsut gradi hram u Deir el Bahriju.

Vjerska reforma

1400 BCE

Vjersku reformu je započeo faraon Amenofis IV. koji proglašava boga Atona kao najvažnijeg te sebi mijenja ime u Eknaton. Njegova žena se zvala Nefertiti a nakon njegove smrti njegov sin Tutankamon je prisiljen ponovo vratiti stare bogove. Zadnji moćni vladar je bio Ramzes II. koji gradi najveće hramove.

Asirija

1400 BCE

Asirija je bila država u sjevernoj Mezopotamiji. Glavni grad joj je bilo Ašur. Asirija je na početku bila vrlo slaba država. u 14. stoljeću Asirija počinje jačati i širiti se.

Ramzes II.

1300 BCE

Ramzes II. je bio zadnji egipatski vladar. Bio je vrlo popularan među podanicima. Njegove gradnje su najčuvenije u Egiptu.

Kasno doba

1085 BCE

Kasno doba traje 1085. - 525. g. pr. Kr. i u njoj vladaju vladari iz XXI. - XXVI. dinastije.

Perzija

1000 BCE

Perzijska plemena nastanjivali su brdoviti prostor jugozapadnog Irana, oni su živjeli pod vodstvom Ahemenida u gradu Anšanu.

Asurbanipal - asirski vladar

700 BCE

Asurbanipal vlada Asirijom u 7. st. pr. Krista te je za njegove vladavine država najveća. On vlada Mezapotamijom, Sirijom, Palestinom i Egiptom. Utvrdio je prijestolnicu Ninivu, podizao je raskošne palače, a u Ninivi je utemeljio bogatu knjižnicu. Nakon njegove smrti javili su se unutarnji sukobi, te medijski i babilonski vladari u potpunosti osvajaju i dijele teritorij Asirije, čime asirska država prestaje postojati.

Novobabilonska država

626 BCE

Slabljnje arirske moći nakon Asurbanipala iskoristili su Kaldejci, semitski narod koji se u Mezopotamiju doselio krajem 2. tis. pr. Kr. Već 626. g. pr. Kr. oni su nametnuli svoju vlast u Babilonu, donijevši južnoj Mezopotamiji gospodarski i kulturni procvat. Znatno su proširili sustav kanala za navodnjavanje i priveli obradi velike nove površine. Trgovina je procvjetala, a s njom i urbani život, velike gradnje i znanosti.

Nabukodonosor II.

597 BCE

Gospodarski napredak zemlje omogućio je Nabukodonosoru II. i vođenje velikih osvajačkih pohoda usmjerenih prema ostacima nekadašnjeg asirskog teritorija (Sudeji, Judeji), a provalio je i u sam Egipat. U jednom od pohoda 597. g. pr. Kr., osvojio je židovsko kraljevstvo Judu.

Uspon Perzije

550 BCE

Uspon Perzije otpočeo je oko 550. g. pr. Kr. kada je ahemenidski vladar Kir II. Veliki preuzeo vlast u Mediji, prvom carstvu koje je nastalo na području današnjeg Irana, da bi potom razorio novobabilonsku državu, a njezin teritorij pridružio svojoj državi.

Propast Novobabilonske države

539 BCE

Krajem istog stoljeća, 539. g. pr. Kr. Novobabilonska država porpala je zbog napada perzijskog kralja Krira Velikog, koji je osvojio Babilon i proglasio se zakonitim nasljednikom babilonskog kraljevstva.

Kambiz II.

525 BCE

Kirov nasljednik, Kambiz II. 525. g. pr. Krista osvaja Egipat. Te godine započinje Prvo perzijsko kraljevstvo.

Darije I.

500 BCE

Darije I. bio je perzijski vladar koji je širio Perziju u Europu. Uvodi svoj novac darik. Gradio je ceste i organizirao prvu poštu. Neuspješno ratuje protiv Grka.

Bitka kod Salamine

480 BCE

Darija I. nasljeđuje Kserkso I. koji nastavlja neuspješne ratove protiv Grka te je poražen kod Salamine.

Aleksandar Veliki

330 BCE

Nakon Kserkosonove smrti Perzija slabi. Aleksandar Veliki 330. g. pr. Kr. pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju.