RIMSKA REPUBLIKA

Rimska aristokratska republika

Period: 509 BCE to 27 BCE

Rim postaje republika svrgnućem Tarkvinija Oholog i traje do uspostave rimskog carstva kada je Oktavijanu bila dodjeljena titlula augustus.

Borba za političku ravnopravnost plebejaca

494 BCE

Pokušaj odvajanja plebejaca od patricija u starom Rimu zbog nezadovoljstva svojim lošim položajem u gradu koji je bio apsolutno pod vlašću patricija i gdje plebejci nisu imali nikakva prava. Na kraju dogovoren sporazum tj. uvođenje pučkih tribuna.

Zakonik dvanaest ploča

451 BCE

Nastao je kao rezultat borbe patricija i plebejaca, koji su se žalili da se pravom bave isključivo patriciji u vlastitu interesu te su preko tribuna postavili zahtjev da se pravo popiše i ozakoni. Zakonik dvanaest ploča je prva kodifikacija rimskog prava. Donesen je 451. pr. Kr. Zakonik je bio objavljen na rimskom forumu na 12 ploča. Sadržava pravila tadašnjeg običajnog prava.

Osvojen grad Veji

396 BCE

Rezultat 10ogodišnjeg sukoba Rimljana s Etrušćanima

Provala Gala u Rim

387 BCE

Guske spasile Rim-"Noću su Gali penjali na liticu i počeli se penjati preko zida. Učinili su to tiho da ih ni psi nisu čuli. Galamu su čule guske koje žive na Kapitolu. Počeli su glasno gakati i buditi Rimljane. Rimljani su uzvratili napad Galova na Kapitol i ubrzo je pomoć stigla na vrijeme za njih, a Gali su otjerani iz Rima."
vae victis ; riječi koje je galski vođa → Breno uputio pobijeđenim Rimljanima, koji su se žalili da se nepravedno mjere dragocjenosti što su ih morali predati za otkup

Tri rata sa Samnićanima

Period: 343 BCE to 290 BCE

Ratovi vođeni zbog plodne zemlje u Kampaniji.

Bitka kod Kaudijskog klanca

321 BCE

Rimljani su 321. pr. Kr., nenaviknuti na rat u planinama, doživjeli težak poraz u Kaudijskom klancu, kada se predala sva rimska vojska i Rimljani su morali napustiti sve zauzete gradove. Taj poraz je Rimljanima oduzeo mnogo vremena, jer su uvidjeli da moraju reorganizirati svoju vojsku. Morali su proći kroz Kaudijski jaram uz psovke i vrijeđanje.

Osvojena srednja Italija

290 BCE

Konačan poraz Samničana.

Sukob Rimljana s kraljem Pirom

275 BCE

Bitka kod Beneventa odigrala se 275. pr. Kr. pokraj grada Malaventa između Rimljana predvođenih Kurijem Dentatom i epirskog kralja Pira i njegovih saveznika i bila je posljednja bitka Rimsko-epirskog rata. U taktičkom smislu i stanju nije imala pobjednika, ali kako je Pir pristao na rimske mirovne ugovore i povukao se iz Italije, smatra se bitkom u kojoj su Rimljani tijesno odnijeli pobjedu. Tako su Rimljani osvojili južni dio Italije.

Rimljani osvojili Italiju

265 BCE

Pad grada Volsinija, a Rimljani metodom podijeli pa vladaj (divide et impera) vladaju cijelom Italijom.

Rimljani osvojili Messanu

264 BCE

Bitka za Messanu predstavlja prvi okršaj rimske i kartažanske vojske u Prvom punskom ratu. Završena je pobjedom Rima.

Prvi punski rat

Period: 264 BCE to 241 BCE

Prvi punski rat Rima s Kartagom; Rim ovladava Sicilijom, sardinijom i Korzikom.

Bitka kod Egatskih otoka

241 BCE

Nakon 23 godine ratovanja, 241. pr. Kr. Rimljani su konačno porazili Kartagu u bitci kod Egatskih otoka. Prema mirovnom ugovoru, Kartaga je predala Rimljanima Siciliju i bila dužna plaćati ratnu odštetu. Sicilija je dobila status rimske provincije.

Drugi punski rat

Period: 219 BCE to 201 BCE

Drugi punski rat bio je drugi od tri velika rata između Rima i Kartage te ujedno jedan od najvećih i najdestruktivnijih ratova antičke povijesti.

Poraz Rimljana na svom teritoriju u Drugom punskom ratu

218 BCE

Bile su to bitke 218. g. pr. Kr. kod Ticina i Trebije, bitka 217. g. pr. Kr. kod Trazimenskog jezera te bitka kod Kane 216. g. pr. Kr.

Mir Rimljana i Kartage

201 BCE

Rimljani su im nametnuli teške mirovne uvjete od
kojih su glavni: Kartažani moraju napustiti sve posjede stečene u ratu – Hispaniju, moraju priznati numidskom kralju Masinisi pogranična sporna područja; moraju u pedeset godina isplatiti Rimljanima ratnu kontribuciju od deset tisuća talenata; moraju predati Rimljanima sve ratne brodove osim deset trirema i sve slonove; vratiti zarobljenike itd. Jedna je od zabrana – obveza: ne upuštati se u ratne sukobe ni s kim bez odobrenja Rimljana.

Treći punski rat

Period: 149 BCE to 146 BCE

Unatoč porazu i teškim uvjetima mira, Kartaga je obnovila trgovinu i konkurirala Rimljanima. Rimljani su optužili Kartažane da su prekršili mirovni ugovor i to je bio razlog za rat. Kartažani su se pokušali nagoditi s Rimljanima, što su Rimljani odbili rekavši im da se odsele daleko od grada. Kartažani su se i dalje borili. Rimska vojska se 149. g. pr. Kr. iskrcala u Africi i opsjedala Kartagu. Pobjednici Rimljani opljačkali su Kartagu i posolili zemlju što je značilo da je zemlja prokleta.

Gaj Julije Cezar

Period: 100 BCE to 44 BCE

Kao vođa populara dobio je naklonost puka. Dobio upravu nad Ilirikom te Galijom („Bolje prvi u Galiji nego drugi u Rimu!“).

Prvi rimski građanski rat

Period: 88 BCE to 82 BCE

Vodio se između rimskih optimata na čelu s konzulom Lucijem Kornelijem Sulom na jednoj, i populara na čelu s Gajem Marijem na drugoj strani. Završio je Sulinom pobjedom, ali je Sula nije mogao iskoristiti zbog odlaska u prvi mitridatski rat, a što je dovelo do povratka marijevaca na vlast i kasnije do drugog rimskog građanskog rata.

Sulina diktatura

82 BCE

Sula je dobio diktatorske ovlasti od Senata na neograničeno vrijeme. Držao je u rukama cjelokupnu državnu vlast. Uveo je proskripcije i ojačao je Senat (600) nakon što ga je očistio od svojih protivnika.

Katilinina urota

63 BCE

Krizu u državi i nedjelotvornost republikanskih institucija pokušali su iskoristiti pojedinci da bi sami preuzeli vlast. Jedan od njih bio je i Lucije Sergije Katilina, propali nobil. Njegovu zavjeru u Senatu razotkrio je konzul i govornik Marko Tulije Ciceron:“Dokle ćeš, Katilino, zlorabiti strpljivost našu?“

Bitka kod Pistorije

62 BCE

Bitka kod Pistorije se odigrala godine 62. pr. Kr. između rimske vojske pod vodstvom Marka Petreja s jedne te pobunjenika na čelu s Katilinom s druge strane. Završila je Petrejevom pobjedom, te Katilininom pogibijom s kojom je okončana njegova zavjera protiv rimske države.

Prvi trijumvirat

60 BCE

Borbe za vlast su se nastavljale, a država je sve više tonula u rasulo i propast. Trojica moćnih Rimljana – Gnej Pompej, Marko Licinije Kras i Gaj Julije Cezar – svjesni da pojedinačno neće biti dovoljno utjecajni da preuzmu vlast, udružuju se 60. g. pr. Krista u prvi trijumvirat kako bi osvojili i podijelili vlast. Imali su sve što im je bilo potrebno za pobjedu, Kras je imao novac, Pompej potporu vojske, a Cezar potporu rimskog naroda.

Bitka kod Carrhae

53 BCE

Bitka kod Carrhae održala se 53. g. pr. Kr. i bila je odlučna pobjeda iranskog generala Surene od Partskog kraljevstva nad rimskim vojskovođom Markom Licinijem Krasom. Njihove vojske su se susrele pokraj današnjih ruševina grada Harana u modernoj Turskoj.

Bitka kod Alezije

52 BCE

Bitka kod Alezije bila je odlučujuća bitka Galskog rata. Odvijala se 52. godine pr. Kr. kod opide Alezije u Galiji, koji je pripadao plemenu Mandubljana. Zapovjednik rimske vojske bio je Gaj Julije Cezar, dok je Gale vodio poglavica Vercingetoriks. Bitka je specifična u povijesti po tome što su rimske snage koje su opsjedale Aleziju bile prisiljene istovremeno opsjedati grad, ali i braniti se, zbog čega su u pripremi za okršaj Rimljani oko same Alezije izgradili dva prstena fortifikacija.

Drugi rimski građanski rat

Period: 49 BCE to 46 BCE

Nakon raspada prvog trijumvirata Cezar je siječnja 49. , suprotno odluci senata, sa jednom legijom prešao rijeku Rubikon, koja je galske provincije dijelila od Italije. Glavne Pompejeve snage nalazile su se, međutim, u Hispaniji, pa je on zajedno sa velikim dijelom senatora pobjegao u Grčku, nakon čega je Cezar nadzirao Italiju. Nakon kratkog boravka u Rimu Cezar je krenuo u Hispaniju, gdje je porazio Pompeja. U bitci kod Farsale (48. pr. Kr.) Pompej je porazen.

Bitka kod Zele

47 BCE

Vodila se između rimske vojske pod Julijem Cezarom na jednoj i kralja Farnaka II na drugoj strani. U njoj je Cezar lako odnio pobjedu, okončavši tako Farnakov pokušaj da u metežu građanskog rata koji je pogodio Rim obnovi imperij svog oca Mitridata Velikog. Farnak je pobjegao na Krim, ali ga je tamo ubio jedan od pobunjenih komandanata.
Bitka je najpoznatija po lakonskim riječima kojima je Cezar izvijestio Senat o svom pohodu - Veni, vidi vici

Cezarova diktatura

Period: 46 BCE to 44 BCE

Nije ukinuo republikanska tijela vlasti. Reforme: sudstva, reorganizacija Senata(900), kalendara(julijanski), potiče trgovinu i gradnju cesta, provodi kolonizaciju, romanizaciju, izgradnja Rima.

Cezarova smrt

44 BCE

Strah senatora od gubitka vlasti doveo je do urote koju su predvodili Marko Junije Brut i Gaj Kasije Longin →atentat na Cezara na martovske ide (15.ožujka) 44.g.pr.Kr. : „ Zar i ti,sine Brute!“.
Nakon njegove smrti izbijaju nemiri u Rimu

Drugi trijumvirat

43 BCE

Nakon Cezarove smrti Marko Antonije sklapa savez s Cezarovim posinkom Gajem Oktavijanom i Markom Lepidom i oni stvaraju drugi trijumvirat. Marko Antonije dobiva istok i Egipat, Marko Lepid Afriku, a Gaj Oktavijan zapadne dijelova države. Ubrzo Oktavijan, iz saveza izbacuje Lepida, a u vojnom pohodu i u velikoj pomorskoj bitci kod rta Akcija 31. g. pr. Krista pobjeđuje Marka Antonija. Egipat postaje rimska provincija, a Oktavijan iz sukoba izlazi kao pobjednik koji preuzima vlast u svoje ruke.

Bitka kod Filipa

42 BCE

Bitka kod Filipa održala se 42. pr. Kr. i bila je presudna bitka tokom ratova Drugog trijumvirata, između snaga Marka Antonija i Oktavijana te Cezarovih atentatora Marka Junija Bruta i Gaja Kasija Longina. U bitci kod Filipa sudjelovalo je najviše vojnika (preko 200.000) u rimskoj povijesti, a vjerojatno i u starom vijeku općenito.

Bitka kod Akcija

31 BCE

Bitka kod Akcija bila je pomorska bitka između Marka Antonija i Oktavijana kojom završavaju rimski građanski ratovi i nastaje Rimsko Carstvo, a Oktavijan doživotni vladar Rima.