-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo – to je sprava kojom su se ljudi nekada korstili kako bi mogli do nekog stupnja mogućnosti množiti, dijeliti i potencirati. Izmislili su je 1622. g William Oughtred i Edwin Gunter. To računalo je poznato po imenu "Napier Bones" a u Hrvatskoj su je zvali ‘’šiber’’. Koristio se sve do pojave kalkulatora. Najčešće su je koristili inženjeri. -
Pascalina
Pascalina – To je stroj koji može oduzimati i zbrajati velike brojeve. Izumio ga je Blaise Pascal 1642. Stroj je mogao raditi s brojevima do 9 999 999. Stroj nije bio popularan među kupcima pa zato prizvodnja nije ni rasla. Stroj nije bio dovljno precizan i to je bio drugi izmišljeni stroj nakon Logaritamskog računala. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator – izumio ga je Gottfried Wilhelm von Leibnitz 1671.g. Taj stroj je mogao zbrajati, oduzimati, množiti, dijeliti i vaditi drugi korijen. Kalkulator nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Bio je jedan od prvih znanstvenika koji je proučavao binarni brojevni sustav. -
Analitički stroj
Analitički stroj – Osmislio ga je Charles Babage 1834. g. Za razliku od prijašnjih računala analitički stroj je imao sve elemente suvremenog računala. Stroj je imao binarni brojevni sustav, ulazno – izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, središnju jedinicu za obradu podataka, programski jezik i bio je programibilan. Zbog svoje složenije konstrukcije Charles ga nije dovršio. Završili su ga Sheutz i Wiberg 1863. godine. Taj stroj se smatra mehaničkom pretečom današnjih računala. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj – Prvi put ga je zamislio J.H. Müller, ali taj uređaj nikad nije bio napravljen. 1882.g Charles Babage ga je konstruirao. Dizajniran je za računanje polinomnih funkcija. Bio je jako koristan mornarima pri izračunavanju brojčanih tablica. Taj stroj nikada nije dovršen zato što taj projekt nije baš napredovao pa je britanska vlada odlučila da više neće financirati taj projekt. -
Sortirani stroj
Kostruirao ga je Herman Hollerith 1884.g. Služio je za razvrstavanje bušenih kartica. To je bio prvi moderni stroj za obradu podataka. Također još je i služio za prebrojavanje stanovništva. Prije je prebrojavanje trajalo 7 i pol godina, a uz taj stroj brojanje je trajalo 6 tjedana. Uređaj je radio uz pomoć elektromagneta i baterije, a ti podaci su bili spremljeni na bušenim karticama. -
Z3
Izrađivao ga je Konrad Zeus od 1935. do 1938. Bio je instaliran u Berlinu. To je prvo slobodno programabilno računalo i prvi funkcionalni kompjuter na svijetu. Sadržavao je digitalni jezik kao i svi moderni kompjutori. Bio je velik kao jedan ormar. Konrad je rekao kako će računalo pobijediti svjetskog prvaka u šahu. To se i dogodilo. Z3 je dans smješten u Berlinskom muzeju. -
Mark1
Izumio ga je Howard Aiken 1943. g. To je prvi stroj koji je mogao riješiti dugačke popise matematičkih problema. Korišten je sve do 1959. godine u američkoj mornarici. Računalo je bilo 16 m dugo, 2,4 m visoko, teško oko 4,5 tona. Računalo je sadržavalo oko 800 km žica, 3.500 releja s 35.000 kontakata. S obzirom na količinu materijala računalo je bilo najveće industrijsko elektromehaničko računalo. Isto kao i u sortiranom stroju koristile su se bušene kartice. -
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Calculator)
Prvo računalo koje može programirati. Glavni izumitelji su bili John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr. Pušten je u rad u studenom 1945., a predstavljen je narodu tek godinu dana kasnije. Nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. Bio je velk kao 4 osnovnoškolske učionice i težak 30 t. Trošio je mnogo energije (150 kW, kao 10 kuća). Mogao je zapamtiti 20 brojeva od 10 znamenki, u jednoj sekundi mogao izvršiti 38 dijeljenja. Radio je sve do 1956. godine. -
Period: to
Računala 1. generacije
Računala su se tada radila od elektronske cijevi. Još su računala bila jako velika i trošila su puno energije i bila su nepouzdana. Jako su se zagrijavala. Programiranja su bila dugotrajna i složena. Ulazni mediji su bile bušene kartice i papirnata vrpca. Programski jezici su tada bili FORTRAN i COBOL. Predstavnici prve generacije su bili ENIAC, UNIVAC, EDSAC, Z4 i MESM. -
UNIVAC 1 (Universal Automated Computer)
To je bilo prvo računalo koje je radilo s brojčanim i tekstovnim informacijama i to je bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand. Proizveden je 1951.g. Imao je 5200 elektroničkih cijevi, težio je 13 tona I koristio je 125 kWh. Ukupno ih je bilo proizvedeno 46 računala, a koštao je milijun dolara i još je sadržavao assembler i strojni jezik. -
Period: to
Računala 2. generacije
Temeljni elementi su bili tranzistori koji su bili stvoreni 1947.g. S obzirom na prijašnja računala novija računala su bila manja, brža, pouzdanija. Trošila su manje energije i imala su veću memoriju. Ulazni mediji su magnetski diskovi, magnetske vrpce i još uvijek su se koristile bušene kartice i bušena vrpca. Razvili su se novi programski jezici Assembler, COBOL i Fortran. Poznata račuanla su tada bila serija IBM 1400, IBM 7070, DEC PDP-1, Honeywel H 400. -
Period: to
Računala 3. generacije
Tada su temeljni elementi bili integrirani sklopovi – čipovi (IC) izumljeni 1959.g. i novija računala su koristila Integrirani krug – to je komponenta koja na jednoj pločici poluvodiča ima na sebi smješteno više elemenata – tranzastora i vezanih elementa. Takvi noviji sklopovi mogu izvršavati i složenije logičke operacije. Računala su još manja, troše manje energije, povećava se brzina obrade, veći su kapaciteti memorija, višeprogramski način rada, operacijski sustav i poslužuje više korisnika. -
Period: to
Računala 4. generacije
Računalo se sastojalo od visoko integriranih krugova (LSI) i vrlo visoko integriranih krugova (VLSI) – čipova. Počinju se razvijati mikroprocesori i mikroračunala. Mikroprocesor može izvesti milijun operacija u sekundi. Prvi mikroprocesor napravljen je 1971. g. a to je Intel 4004. Tadašnja računala su imala nižu cijenu, manju dimenziju, veće mogućnosti i bila je šira primjena u svim područjima. Počela su se pojavljivati osobna računala kao što su APPLE, IBM ... -
Period: to
Računala 5. generacije
Stvara se umjetna inteligencija u računalu. To znači oponašanje ljudskih fizičkih i misaonih postupaka. Dolazi i robotika, te omogućava nastanak reprogramabilnih naprava za obavljanje fizičkih poslova. Počinju se izmišljati ekspertni sustavi koji zamjenjuju ljudski rad s robotskim radom. Današnja računala mogu prepoznati čak i glas (voice recognition). Neutralna računala pokušavaju simulirati funkcioniranje čovjekovog mozga. Povezuju se mreže, stvaraju se prirodni jezici.
