Povijesni razvoj računala (Kaja, Amidžić, 1.e)

By Kaja amidžić

  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo, poznato kao i Napierove kosti, je sprava kojom su se izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Njegova svrha je bila da olakša i ubrza izvođenje računskih operacija. Izumio ga je škotski matematičar John Napier 1614. godine. Ovaj izum je Napier opisao u knjizi Rabdologija 1617. godine. Napier nije uspio doživjeti izdanje svoje knjige.

  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji je mogao oduzimati i zbarajati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal (1623.-1662.) 1642. godine. Stroj je trebao pomoći njegovu ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova.

  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm Leibniz (1646. – 1716.) je dizajnirao 1671. i 1973. godine izradio stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala.

  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Engleski izumitelj Chaeles Babbage (1792. – 1871.) je 1822. godine izradio nacrt stroja namijenjenog računanju logaritama u logaritamskim tablicama, pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. To je bio vrlo složen i skup projekt. Stroj nikad nije bio dovršen. Ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli ali i financije, budući da je vlada nakon 15 godina prestala financijski pomagati njegov projekt.

  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    1. godine, Charles Babbage je napravio analitički stroj, nasljednika diferencijalnog stroja, za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. C. Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaj, memoriju, centralnu jedinicu, program za bušene kartice i izlazni uređaj. U realizaciji ovog projekta, C. Babbagea su pratile mnoge poteškoće.

  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    1. godine, Herman Hollerith (1860. – 1929.) je izumio stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Dotadašnja obrada podataka popisa trajala je nekoliko godina, a Hollerith je svojim izumom uspio smanjiti vrijeme na samo nekoliko tjedana. Ovaj izum je imao i praktičnu korist pa je počela i komercijalna proizvodnja. S ovim izumom započinje masovna obrada podataka. Zbog komercijalnog uspjeha ovih strojeva, osnovano je nekoliko tvrtki. Poput tvrtke TMC i kasnije IBM.

  • Z3

    Z3
    Konrad Zuse (1910.-1995.), njemački inženjer, izumitelj i računalni početnik, izradio je prvo programibilno digitalno računalo Z3 1942. godine. Sastojalo se od 2.000 releja, a izvodilo je 22 bitne riječi 5-10 Hz. Programski kod se nalazio na bušenom filmu. Originalni Z3 je uništen u savezničkom bombardiranju Berlina tijekom 1943. godine. Repliku je Zuse izgradio 60-tih godina. Često ga se naziva "izumiteljem računala".

  • Mark1

    Mark1
    1. godine, Howrd Aiken (1900. – 1973.) uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo Mark1. Računalo je bilo dugačko oko 20 metara, visoko 2,5 metra, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. I ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima.

  • ENIAC

    ENIAC
    Pojavom elektronike, izgrađen je ENIAC (engl. Electronic Numerical Integrator And Calculator). Stroj koji smatramo 1. elektroničkim računalo. Završilo je doba mehaničkih i elektromehaničkih strojeva.
    Izumitelji ENIAC-a su istraživači John Mauchly i John Presper Eckert, a ENIAC je dovršen i predstavljen javnosti 1946. godine. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima (čak 18 000 njih), težilo je 30 tona i trošilo je tako puno električne energije da je grad Philadelphia ostajao u mraku.
  • Period: to

    1. generacija

    Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.

  • UNIVAC

    UNIVAC
    Universal Automatic Computer (UNIVAC) je drugo komercijalno računalo proizvedeno 1951.godine. Napravili su ga J. Presper Eckert i John Mauchly. Također, su napravili ENIAC-a. Računalo je bilo prvo američko računalo namijenjeno u administrativne i poslovne svrhe. UNIVAC je koristio magnetske trake i bio konkurent IBM-u s bušenim karticama. Stoga, izrađuju UNIVAC Card to Tape converter i UNIVAC Tape to Card converter za lakši prijenos podataka.
  • Period: to

    2. generacija

    Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila između 1959. i 1963. Ova je generacija računala koristila tranzistore za izradu kao osnovnu tvornu jedinicu.
  • Period: to

    3. generacija

    Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1964. i 1970. Treća generacija računala koristila su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    4. generacija

    Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. godine do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    5. generacija

    Peta generacija računala je još uvijek u razvoju. Bazira se na masivnom paralelnom procesiranju i umjetnoj inteligenciji. Računalo će biti sposobno odlučivati šta je najbolje u tom trenutku i sam raditi neke stvari. U principu, zadatak znanstvenicima i izumiteljima je da u budućnosti podare računalu mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti imaju sposobnost odlučivanja, ali ne u potpunosti.