Racunala

Povijesni razvoj računala Jan Kallay 1.d

By jankallay

  • logaritamsko računalo

    logaritamsko računalo
    Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi.

  • Pascalina

    Pascalina
    Stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999

  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Gottfried Wilhelm Leibniz konstruirao je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u računanju.

  • diferencijalni stroj

    diferencijalni stroj
    Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija. Služio je za računanje brojčanih tablica. Diferencijalni stroj mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija, čime je također izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem. Ovaj stroj nije nikada dovršen iz više razloga.

  • analitički stroj

    analitički stroj
    Analitički stroj je važni korak u povijesti računala i on je bio nadogradnja diferencijalnog stroja. Analitički stroj se sastojao od sljedećih dijelova: binarni sustav, ulazno-izlaznu jedinicu, jedinicu za pohranu podataka, centralnu jedinicu za obradu i programski jezik.

  • sortirni stroj

    sortirni stroj
    Stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva.
    Po tom "sortiranju" podataka je i nazvan sortirnim strojem.

  • Z3

    Z3
    Prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre.

  • Mark1

    Mark1
    Elektromehaničko računalo, računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima.

  • ENIAC

    ENIAC
    Prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika, a ulazno-izlazna jedinica sastojala se od prilagođenih IBM-ovih čitača i bušača kartica.
  • Period: to

    1. generacija (1946. – 1958.)

    Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu između 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.

  • UNIVAC

    UNIVAC
    Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi.
  • Period: to

    2. generacija (1959. – 1963.)

    Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1963. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti.
  • Period: to

    3. generacija (1964. – 1970.)

    U trećoj generaciji računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Neka računala u trećoj generaciji su bila CDC 6600,CDC 3000,IBM /360,UNIVAC 9000, Simens 4004 i NCR Century.
  • Period: to

    4. generacija (1971. – 2021.)

    Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1971. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Pomaci i razvoj koja su 4. generacija računala postigla su: objektno orijentirano programiranje; relacione baze podataka; laserski pisači.
  • Period: to

    5. generacija (1980. – 2021.)

    Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.