-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo (šiber), sprava kojom su se nekada izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga ravnala, na kojima su označeni logaritmi i brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal kad još nije imao ni 19 godina kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascal je proizveo još pedesetak prototipova stroja, ali proizvodnju je prekinuo zbog slabe prodaje. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar Gottfreid Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala. -
Diferencijalni stroj
Engleski izumitelj Charles Babbage izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. To je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen. Ograničenje je opet bila tehnologija koja nije mogla slijediti Babbageove zamisli, ali i trošak, budući da je vlada nakon petnaest godina prestala financirati njegov projekt. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith izumio je sortirni stroj koji je vrijeme obrade podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva skratio s nekoliko godina na 3 mjeseca. Stroj je obrađivao podatke pohranjene na bušnim karticama. Smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka. -
Analitički stroj
Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora te tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas. -
Z3
Konrad Zuse izrađuje Z3, prvi programibilni kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Temeljni element ovog računala su bili elektromagnetski releji. Zuse je tada poznavao mogućnosti elektronskih cijevi, ali se zbog njihove nepouzdanosti odlučio za releje. -
Mark1
Howard Aiken uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I temeljeno na elektromagnetskim relejima. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. Korišteno je za potrebe američke vojske. Ulazne podatke primao je s bušene kartice ili vrste a mogao je izvršiti 3 operacije u sekundi. -
ENIAC
ENIAC je prvo veliko elektroničko računalo kojeg su napravili J. P. Eckert, J. W. Mauchly i J. von Neumann. Rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. Usprkos mnogobrojnim nedostacima, ENIAC je razdjelnica između pokusnih i uporabnih elektroničkih računala i označio je početak razdoblja digitalnih računala. -
Period: to
1. generacija
Računala 1. generacije bila su ogromna, teška i izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često
kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i
papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5,200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13,000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1,905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 UNIVAC računala raznim institucijama. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora. -
Period: to
2. generacija
Otkrićem tranzistora 1947. god. u Bell laboratorijima bilo je moguće na istim načelima razviti manja, pouzdanija i brža računala. Usavršava se i softver, a u programiranju računala prelazi se na uporabu simboličkog jezika. Računala imaju veći kapacitet memorije. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. Program se unosi u radnu memoriju računala. -
Period: to
3. generacija
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi
računala. Hardver računala se usavršava, smanjuje, računala troše manje energije. Brzina obrade podataka je veća kao i pouzdanost u radu. Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika. -
Period: to
4. generacija
Prvi mikroprocesor nastaje 1971. koji znatno pridonosi smanjivanju računala i povećanju njihove efikasnosti i snage. Početkom 80-tih godina pojavljuju se prva osobna računala. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softveru te jednostavnom načinu korištenja. Razvoj hardvera uključuje niže cijene i manje dimenzije računala. -
Period: to
5. generacija
Počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi, robotika i prirodni jezici. Novosti u arhitekturi i građi računala su procesori građena od čipova.
