-
Period: to
Prvi začeci institucionalizacije informacijske službe u američkim narodnim knjižnicama
Informacijska služba u knjižnicama počinje se razvijati u II. pol. 19. st. zbog sve većeg broja korisnika i zbog toga što je korisniku sve teže pronaći potrebnu knjigu te je time prepoznata važnost zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika. -
Samuel Swett Green
Prvi puta objavljen članak o referentnoj službi "Personal Relations Between Librarians and Readers" koji je napisao Samuel Swett Green. U članku Green predlaže 4 funkcije koje bi referentni knjižničati trebali obavljati:
1. upoznati čitatelja s knjižnicom
2. pomoći čitateljima s njihovim upitima
3. pomoći čitatelju u izboru dobrih djela
4. promovirati knjižnicu zajednici. -
Knjižničarska dežurstva
Na Columbia College-u su uspostavljena dežurstva dvaju knjižničara u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi. Columbia College Chicago Library virtual tour -
Prvi tečajevi i knjižničarske škole
Melvil Dewey osniva prvu knjižničarsku školu 5.1.1887. godine School of Library Economy, Columbia College, New York. Sljedeće tri godine knjižničarska škola imala je duboki utjecaj na knjižničarstvo u pogledu profesije, kao i na pojavu prvih tečajeva knjižničarstva. -
“Informacijska služba”
Pojam “informacijska služba” pojavljuje se kao posebna natuknica u časopisu „Library Journal”. Iste te godine pojavljuje se po prvi puta pojam "referentni radovi" u naslovu članka. -
Rad s korisnicima
Green, Samuel Swett, predsjednik svjetskog knjižničarskog kongresa u Chicagu 1893. promovira izravnu pomoć knjižničara prema korisnicima unutar knjižnice, odnosno posebna pozornost posvećena je upravo radu s korisnicima. -
Informacijsko-referalna usluga
Pojava prvih zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga. -
Informacijska služba u Berlinu
Pojava prva informacijske službe u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, zatim informacijske službe u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu. -
Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu
Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu preporučuje da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu. Institut je osnovao Paul Otlet i Henri Marie Lafontaine 1895. godine. -
Referentna služba u Kongresnoj knjižnici
Informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama. Kasni u odnosu na narodne knjižnice jer se vjeruje da znanstvenicima ne treba pomoć pri traženju informacija. Na čelu mnogih sveučilišnih knjižnica sveučilišni profesori, koji uglavnom rade na izgradnji knjižničnih fondova. Tek se 1914. u Kongresnu knjižnicu uvodi referentna služba. -
Informacijska služba u Beču
Osnovana informacijska služba u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. -
Prva okupljanja hrvatskih knjižničara
Nakon osnutka Banovine Hrvatske 1939. hrvatski knjižničari su osnovali Hrvatsko bibliotekarsko društvo, na čije je čelo postavljen Matko Rojnić. Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. To je jedan od razloga zašto se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata. -
Knjižnica poduzeća Rade Končar
INDOK odjel ima dugu i bogatu tradiciju još od 1946. godine, kada je osnovana knjižnica tadašnjeg poduzeća „Rade Končar“. Osnivanjem Elektrotehničkog instituta 1961. godine (danas KONČAR - Institut za elektrotehniku), INDOK odjel djeluje u okviru Instituta te nastoji biti kvalitetna podrška u znanstveno istraživačkom radu suradnika Instituta i ostalih korisnika -
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar
Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar pojavljuje se u Zagrebu 1947. godine. Mjesečni bilten prinova, od 1958. te dolazi do poučavanja korisnika u okviru studija za medicinske sestre. -
Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Vjesnik bibliotekara Hrvatske, časopis Hrvatskoga knjižničarskoga društva, izlazi neprekidno od 1950. Pokrenut je kao tromjesečnik, ali su neka godišta objavljena kao godišnjak. Prvi gl. urednik bio je M. Rojnić, među potonjim urednicima bila je i E. Verona. Prati tekuća zbivanja u struci i razvoj knjižničarstva i knjižnica u Hrvatskoj. -
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković
Knjižnica Instituta Ruđer Bošković osnovana je 1950. godine. Smještena je na dvije lokacije: u Zagrebu i u Rovinju u sklopu Centra za istraživanje mora. -
Gradska knjižnica u Zagrebu (1950-ih)
Pojavljuje se: prvi „bibliotekar-pedagog“ da bi „rukovodio kulturno-prosvjetnim radom i provodio agitaciju i zdravu propagandu“, prvi „pionirski“ odjel (dječji odjel) i knjižničari koji pretežno rade s korisnicima – informatori. -
“Informativna srijeda”
"Informativna srijeda" - redoviti tjedni sastanci zagrebačkih bibliotekara-informatora. Organizirani su od 1958. godine u knjižnici "Medveščak" u Zagrebu. -
Prvi Zakon o bibliotekama
- godine Sabor NRH donio je ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama, taj dan se obilježava kao Dan hrvatskih knjižnica. Donošenje toga Zakona označilo je svojevrstan novi početak i za hrvatsko knjižničarstvo, jer su postavljeni pravni temelji za planiraniji i sustavniji rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica i svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva. Trenutno važeći zakon o knjižnicama.
-
3 vrste obavijesti - Janko Živković
VBH, Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama” utvrđuje tri vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima:
a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima)
b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora)
c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.) -
-
Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu
Sekcija za narodne knjižnice pri Hrvatskom bibliotekarskom društvu, u Zagrebu organizirala je "Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u narodnim knjižnicama Hrvatske". Upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci. Prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama.
