-
Razlozi razvoja informacijske službe u drugoj pol. 19. stoljeća
Liberalizacija školstva dovodi do širenja pismenosti te se samim time povećava i broj korisnika. Sve to dovodi do procvata izdavačke djelatnosti. Broj tiskanog materijala se povećava, ali je sve teže pronaći knjigu potrebnu korisniku. Dakle, u 19. stoljeću je prepoznata važnost zadovoljavanja informacijskih potreba korisnika. -
Period: to
1876.-1884.
U razdoblju od 1876.-1884. se osuvremenjivaju javni abecedni i stručni katalozi. Unapređuje se katalogizacija i klasifikacije, te se izrađuju moderni pravilnici za katalogizaciju. Također se propagira slobodni pristup građi. -
Period: to
Pomoć korisnicima
Tijekom 19. stoljeća se pojavljuju tzv. "aids for readers", a početkom 20. stoljeća postupno ulazi u praksu odgovaranje na informacijske upite korisnika putem telefona. -
Informacijska služba u Americi
Samuel Swett Green smatrao je da referentne službe trebaju imati 4 glavna cilja: edukacija korisniika o ulozi i izvorima knjižnice, kako iskoristiti njihov potencijal, odgovaranje na pitanja korisnika te pomoć pri odabiru najboljeg materijala za čitanje i promoviranje knjižnice za opće dobro.
"PERSONAL RELATIONS BETWEEN LIBRARIANS AND READERS" BY SAMUEL S. GREEN, WORCESTER FREE PUBLIC LIBRARY -
Columbia College
Columbia College 1884. godine uspostavlja dežurstva dvaju knjižničara u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi. -
Škole i tečajevi
- School of Library Economy, Columbia College te New York Melvil Dewey su prvi koji omogućuju tečajeve knjižničarstva i prve knjižničarske škole.
-
Informacijska služba
Godine 1891. se pojam "informacijska služba" pojavljuje kao posebna natuknica u časopisu "Library Journal". -
Kongres knjižničara
- se održava prvi svjetski knjižničarski kongres. Chicago posvećuje posebnu pozornost upravo radu s korisnicima.
-
Napredak u radu s korisnicima
Sav dosadašnji trud i sve veća orijentiranost prema korisnicima je potaknula knjižnice za omogućavanje posebnog prostora za pomoć korisnicima. Tako se pojavljuju prvi zasebni prostori u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga. -
Period: to
Zadaće informacijske službe u anglo-američkim narodnim knjižnicama sve do Drugog svjetkog rata
• njegovati općeobrazovne funkcije knjižnice
• pomoći učenicima i studentima
• pomoći čitateljima u pronalaženju informacija
• uputiti korisnika u čitanje i savjetovanje pri odabiru knjige
• oglašavati usluge knjižnice -
Informacijska služba u Europi
Informacijska služba u knjižnicama u Europi se pojavljuje dosta kasnije u odnosu na Ameriku odakle je sve krenulo. Tek početkom 20. stoljeća se pojavljuju prvi oblici informacijske službe. -
Prve informacijske službe u Europi
- godine se pojavljuje prva informacijska služba u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu. Također i u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu. Slika prikazuje Kraljevsku knjižnicu koja je danas sjedište pravnog fakulteta.
-
Međunarodna suradnja na području informacijske službe u knjižnicama
- dolazi preporuka sa Međunarodnog bibliografskog instituta u Bruxellesu da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu.
-
Informacijske službe u Europi
- se pojavljuje informacijska služba u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču. Link vodi na stranicu nacionalne knjižnice u Beču koja ima savjete i dodatne usluge za pomoć korisniku tijekom pretraživanja
-
Informacijska služba u Hrvatskoj
Tek uoči Drugog svjetskog rata su prva okupljanja hrvatskih knjižničara u Hrvatskom bibliotekarskom društvu. -
Vijesnik bibliotekara Hrvatska
Pokrenut prvi stručni časopis Vijesnik bibliotekara Hrvatske. VBK.
Uspostavom centralnog kataloga u NSB, po uzoru na njemački centralni katalog u Berlinu "sam od sebe razvio i ured za davanje podataka i obavijesti o knjigama", Matko Rojnić VBH 1 (1950.). -
-
Priručna djela u knjižnicama
- VBH, Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama” utvrđuje tri vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima: a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima) b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora) c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.)
-
Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu
Na savjetovanju se došlo do sljedećih zaključaka:
– upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci
– prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama
