August Šenoa

By Mihaljevic

  • Rođenje

    Rođenje
    August Šenoa rođen je 14. studenog 1838. godine u Zagrebu. Bio je sin Aloisa i Terezije Šenoe. Rođen je u uglednoj obitelji što mu je omogućilo pristup obrazovanju i podršku u književnom stvaralaštvu. Odrastao je u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju.

  • Smrt majke

    Smrt majke
    August je bio najstariji od 4 dječaka u njegovoj obitelji. Njegova majka umrla je pri porodu njegovog brata Aurela. On je tada imao samo 8 godina.

  • Rani život i školovanje

    Rani život i školovanje
    August Šenoa započeo je svoje obrazovanje u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu. Nakon toga upisao se u gimnaziju u Zagrebu gdje je pokazao izvanredan interes za književnost i jezike. Suočio se s jezičnim i kulturnim izazovima, s obzirom na njemačko-slovačko podrijetlo svoje majke i njemačko kulturno okruženje u kojem je odrastao. Sprijateljio se s Ljudevitom Gajom, a potom zaljubio u hrvatski jezik i hrvatsku književnost.

  • Prvo djelo 'Suze'

    Prvo djelo 'Suze'
    'Suze' su prvo djelo Augusta Šenoe. To je njegova prva zbirka poezije, koja je predstavljala Šenoin poetski talent i njegovu sklonost prema romantičnim i lirskim temama. Teme pjesama uključuju ljubav, prirodu, patnju i ljudske emocije. Zbirka je primjer ranog Šenoinog rada i početak njegove književne karijere. Sljedeće godine je maturirao.

  • Studij

    Studij
    Kao student studirao je pravo u Pragu i Zagrebu te medicinu u Beču na kojem nije dugo izdržao. Financijsku podršku za obrazovanje dobio je od biskupa Josipa Jurja Strossmayera. Naučio je češki jezik tijekom boravka u Pragu te počeo pisati članke i pjesme, koristeći pseudonime poput Veljka Rabačevića i Petrica Kerempuha.

  • Nakon diplomiranja u Pragu

    Nakon diplomiranja u Pragu
    Nakon diplomiranja u Pragu 1865., Šenoa se vraća u Zagreb gdje nastavlja svoju književnu karijeru kao novinar i pisac, doprinoseći raznim novinama i časopisima poput 'Pozora'. Postaje jedan od istaknutih figura u kulturno-političkom životu Hrvatske, aktivno sudjelujući u raspravama i zagovarajući ideje o nacionalnom jedinstvu. Objavljuje svoja djela, uključujući romane, drame i pjesme, koji su imali značajan utjecaj na književnost i društvo toga vremena.

  • Buduća supruga i vjenčanje

    Buduća supruga i vjenčanje
    August Šenoa se zaljubljuje u Slavu Ištvanić, kćer velikogoričkog bilježnika i suca, nakon što su se urednici Pozora preselili u Beč, dok je Šenoa ostao u Zagrebu. Upoznali su se na balu u Velikoj Gorici 31. siječnja 1867., a do Uskrsa iste godine su se zaručili, unatoč tome što Slavin otac nije odobrio brak dok Šenoa nije dobio stabilan posao. August postaje bilježnik i umjetnički ravnatelj HNK, što mu omogućuje brak koji se dogodio 20. lipnja 1868. u Velikoj Gorici. Imali su 6 djece.

  • Nakon rada u HNK

    Nakon rada u HNK
    Krajem kolovoza 1870. smijenjen je s mjesta umjetničkog ravnatelja u HNK, ali je ostao dramaturg. Šenoa je i dalje bio aktivno uključen u kazališni život i doprinio je pozivajući Ivana Zajca da režira operu.

  • 'Zlatarevo zlato'

    'Zlatarevo zlato'
    'Zlatarovo zlato' je jedan od najpoznatijih romana Augusta Šenoe, objavljen 1871. godine. Ovaj roman smatra se jednim od najvažnijih djela hrvatske književnosti. Kroz složenu priču o nepravdi, tajnama i žrtvovanju, Šenoa dotiče mnoge društvene i moralne teme.

  • Rad kao gradski senator

    Rad kao gradski senator
    U siječnju 1873., August Šenoa postaje gradski senator, nadležan za cehove, seoske zadruge, socijalnu skrb, ubožnice i općinsko redarstvo. S godišnjom plaćom od 130 forinti, Šenoa i njegov odjel obrađivali su preko 2500 predmeta godišnje. Također je radio kao sudac utorkom, iako nije primao plaću za tu dužnost. Radni teret postao je toliko težak da je morao napustiti svoje mjesto u kazalištu, ali je i dalje nastavio pisati noću.

  • 'Prijan Lovro'

    'Prijan Lovro'
    'Prijan Lovro' je pripovijetka August Šenoa koja je objavljena 1873. godine. U ovoj pripovijetci, Šenoa opisuje život seljaka i njihovu borbu za opstanak u teškim vremenima. 'Prijan Lovro' je važno djelo u Šenoinoj književnoj karijeri koje naglašava njegovu sposobnost portretiranja života i karaktera običnih ljudi. Također važan je prikaz Šenoinog doba(Protorealizama).

  • Politička karijera

    Politička karijera
    Godine 1875. pokušao je političku karijeru, ali brzo je promijenio smjer. Postao je potpredsjednik Matice hrvatske 1877. godine. Sljedeće godine postaje urednik njezinog časopisa za umjetnost i znanost, Vijenac. Napisao je nekoliko članaka za časopis i preveo djela s engleskog, češkog, njemačkog i francuskog jezika.

  • 'Seljačka buna'

    'Seljačka buna'
    'Seljačka buna' je povijesni roman ,prvi put je objavljen u časopisu Vijenac 1877. godine. Radnja se temelji na stvarnim događajima Seljačke bune. Jedan je od jedanaest romana Augusta Šenoe i njegov najvažniji povijesni roman.

  • Posljednje djelo 'Kletva'

    Posljednje djelo 'Kletva'
    Šenoa pred sam kraj svog života piše svoje posljednje djelo 'Kletva'. Bio je pred kraj svoga života bolestan pa nije uspio završiti pisanje romana, pomagali su mu supruga i sin kojima je on diktirao. Na kraju ga je završio književnik Josip Eugen Tomić. Prvo izdanje knjige izdano je 1882. godine.

  • Potres u Zagrebu 1880.

    Potres u Zagrebu 1880.
    Zagrebački potres 1880. godine razorio je cijeli grad, a Šenoa je kao gradski senator bio angažiran u procjeni štete i skrbi za žrtve. Rad, tuga i napor ostavili su trajne posljedice na njemu. Unatoč kompliciranom slučaju upale pluća, nastavio je pisati svoje posljednje djelo.

  • Smrt

    Smrt
    August Šenoa umro je 13. prosinca 1881. Umro je relativno mlad s 43 godine. Opće je prihvaćeno da je umro od komplikacija kronične upale pluća i neliječenog poststreptokoknog reaktivnog artritisa iako je nejasno koji je točno uzrok smrti bio. Pokopan je na groblju Mirogoj. Iza sebe je ostavio suprugu i šestoro djece.