Rodion Romanovič Raskoljnikov

Rani život Rodiona Romanoviča Raskoljnikova

Jun 14, 1843

Rodion Romanovič Raskoljnikov rodio se 1843. Njegov početak vrlo je simboličan zbog samog imena. Prezime, Raskoljnikov, sugerira nekakvu dualnost, odnosno dvije oprečne ličnosti. Takav karakter možemo prepoznati u cijelom romanu.

Smrt oca

Feb 14, 1860

Nakon očeve smrti kod Raskoljnikova se javlja osjećaj odgovornosti kao jedino muško dijete. Preuzima očevu ulogu i sam se počinje brinuti o majci i sestri.

Život Rodiona Romanoviča Raskoljnikova

Period: Feb 14, 1860 to Jul 10, 1866

Odlazak u Sankt Petersburg

Sep 26, 1864

Majka šalje svoga sina u grad na Sveučilište. Polažu se sve nade u njega s obzirom da se smatra nadarenim. Samovujeren je i nadobudan.

Početak pravnog Sveučilišta

Oct 1, 1864

Na Sveučilištu nije sudjelovao ni u razgovorima, ni u zabavama i udaljava se od društva. Razočaran je u fakultet, sebe i svoje neuspjehe. U takvom stanju dolazi do svoje teorije o "neobičnim ljudima" kako bi opravdao sebe. Odvaja se od vanjskog svijeta promišljajući o svojim idejama i tako ulazi u svoj svijet.

Gubitak posla

Jul 15, 1865

Susret s Marmeladovom

Oct 6, 1866

Raskoljnikov upoznaje bivšeg titularnog savjetnika Marmeladova. Marmeladov otvara svoju dušu Raskoljnikovu, dijeleći svoju tužnu životnu priču. Raskoljnikov, iako prvotno ohol i rezerviran, postaje emocionalno pogođen Marmeladovljevim pričama o siromaštvu, patnji i moralnom propadanju. Raskoljnikovu se javljaju duboka pitanja o smislu života, pravdi i vlastitoj savjesti, doživljava unutarnju borbu i moralnu krizu.

Majčino pismo

Nov 6, 1866

Raskoljnikov dobiva majčino pismo nakon što mu dva mjeseca nije pisala. Majka mu je u pismu objasnila sve što se dogodilo od zadnjega puta kad mu je pisala. Mučilo ga je što se njegova sestra udaje za Lužina. Nije želio da se sestra žrtvuje da njemu olakša. Dok je čitao pismo bijaše blijed i grčilo mu se lice od činjenice da ovo svo vrijeme nije mogao biti uz majku i sestru i poduzeti ništa. Odlučuje da neće dopustiti da se dogodi taj brak sve zbog osjećaja odgovornosti prema svojoj obitelji.

Planiranje ubojstva

Dec 1, 1866

Aljona Ivanova je stara starica koja živi sama i koja je bogata. Raskoljnikov smatra da je moralno opravdano ubiti je kako bi uzeo njezin novac i koristio ga za "dobro" svoje obitelji i sebe. Raskoljnikov planira ubojstvo Aljone kako bi ostvario svoje teorije o superiornosti i opravdao sebe. Nakon susreta s Aljonom, Raskoljnikov intenzivno planira i priprema se za zločin, prikuplja informacije o njezinim navikama i rutini. Također, nabavlja potrebne alate za izvršenje zločina, poput sjekire.

Susret s Aljonom Ivanovom

Dec 5, 1866

Prije ubojstva, Raskoljnikov posjećuje Aljonu Ivanovnu pod krinkom prodaje stare robe. Susret je napet jer Raskoljnikov mora suzdržati svoju unutarnju napetost i tjeskobu dok pokušava izvesti svoj plan. Aljona ga ispituje o predmetima koje prodaje, a Raskoljnikov se pokušava kontrolirati kako bi ostao neprimjetan i prikrio svoje prave namjere. Ovaj susret postaje ključni trenutak u priči jer Raskoljnikovov čin postaje prekretnica u njegovom putovanju prema kazni.

Ubojstvo Aljone Ivanove

Dec 6, 1866

Njegov odlazak je pažljivo prikazan, pri čemu se opisuje njegova unutrašnja borba, psihička napetost i tjeskoba dok se priprema za zločin. Raskoljnikov ulazi u staričin stan pod izlikom da treba založiti nešto. U stanu ubija staricu i Lizavetu koja se slučajno našla tu. Tada je Raskoljnikov preplavljen konfuzijom i unutarnnih sukobom. Osjećao se prisiljeno da izvrši taj čin kako bi dokazao svoju teoriju o izvanrednim ljudima. Međutim, nakon samog zločina, suočava se s krivnjom i paranojom.

Bijeg i sakrivanje dokaza

Dec 6, 1866

Raskoljnikov, nakon ubojstva Aljone Ivanovne, pokazuje emocionalnu nestabilnost zbog ubojstva
Lizavete. Strah od otkrivanja sukobljava se s željom za izbjegavanjem odgovornosti. Opsjednutost čišćenjem tragova ilustrira unutarnju borbu, a nekontrolirano ponašanje nakon zvuka koraka otkriva emocionalnu nestabilnost. Opsesivno skrivanje dokaza simbolizira želju za eliminacijom svega što ga povezuje sa zločinom. Nakon zločina, Raskoljnikov doživljava fizički i emocionalni slom.

Odlazak u policiju

Dec 8, 1866

Raskoljnikov je dan nakon ubojstva pozvan na policiju da se raspravi oko njegovog duga. Bio je anksiozan i vodio je besmislene razgovore s istražiteljem Ilijom Petrovićem, sve zbog straha da ne bude osumnjičen za ubojstvo. Pokušava biti oprezan u razgovoru i izbjegavati ključne informacije koje bi mogle naštetiti njegovom slučaju. Njegova komunikacija s Ilijom Petrovičem otkriva složenost njegove ličnosti, njegovu duboku introspekciju i unutarnje sukobe koji ga muče nakon počinjenja zločina.

Upoznavanje sa Lužinom

Dec 9, 1866

Prvi susret Lužina i Raskoljnikova bio je u Raskoljnikovljevoj sobi.On od samog početka pokazuje nepovjerenje prema Lužinu.Ne prihvaća slušati Lužinove ideje,iako se Lužin smatra autoritetom,već nastavlja iznostiti svoje komentare odbacivajući Lužinove ideale.Njegovo odbacivanje Lužina motivirano je brigom za sestrom, gdje se ponovno uočava njegova potreba za odgovornosti.Nepovjerenje također proilazi iz toga što općenito sumnja u ljudsku narav i motivaciju te ne želi prihvatiti ljude kao Lužin.

Susret sa Sonjom

Dec 10, 1866

Prvi susret se događa kada mu Sonja dolazi u posjet.Raskoljnikov se,unatoč svojoj hladnoći,iznenadi njezinom iskrenošću i samoprijegorom.Sonja,prostitutka,postaje ključna figura koja izaziva duboka pitanja kod Raskoljnikova jer je Sonja osoba koja,unatoč teškom životu,zrači dobrotom i suosjećanjem.Njegovo ponašanje prolazi kroz fazu odbijanja i otpora prema njezinoj prisutnosti,no postupno postaje očito da je Sonja ključna figura koja potiče Raskoljnikova na introspekciju i traženje iskupljenja.

Sprovod Katerine Ivanove

Dec 10, 1866

Dok prati sprovod, on doživljava unutarnju borbu između moralnih sukoba i vlastitih odluka.Osjeća težinu svoje savjesti,a unutarnje borbe odražavaju se u njegovim djelima i razmišljanjima. Njegovo sudjelovanje u sprovodu, kao i davanje novca za isti, može se interpretirati kao njegov pokušaj iskupljenja ili barem suočavanja s posljedicama vlastitih djela. Raskoljnikov se suočava s moralnim dilemama i unutarnjim sukobima, pitanjima o smislu života, krivnji i opravdanju svojih postupaka.

Razgovor sa Porfirijem

Dec 12, 1866

Raskoljnikov, suočen s Porfirijem, otkriva unutarnju borbu i psihičku disonancu. Strah od nevinosti
otkriva kompleksnost njegove psihe. Kroz Porfirijevu igru, Raskoljnikov se suočava s moralnim padom,
podsjetnikom na članak o neobičnim ljudima i nelagodom oko Nikolajevog priznanja. Njegova
nesposobnost jasnog priznanja odražava unutarnju borbu između teorije superiornosti i stvarnosti.
Porfirijeva tvrdnja djeluje kao ogledalo koje mu ne dopušta bijeg od vlastitih demona.

Samouništenje pred Sonjom

Dec 13, 1866

Njeg.moralne dileme saznajemo u razgovoru sa Sonjom,gdje joj on priznaje sve.Priznaje da je s tim činom ubio sebe,a ne staricu.Ubilo ga je to što nije sebi uspio dokazati da je Napoleon te da ima pravo kršiti uobičajene moralne zakone radi ostvarenja većeg cilja .Dokazao je da mu savjest ne dopušta ubiti i da se sad mora suočiti s posljedicama.Osjeća sram i prezir zbog svojih djela,ali istovremeno ovo predstavlja pozitivnu prekretnicu u njegovom životu.Prepoznaje svoju potrebu za iskupljenjem.

Suočavanje s posljedicama

Dec 14, 1866

Nakon godinu i pol u Sibiru, osuđen na 8 godina, pokazuje duboku transformaciju. Sudac priznaje nezdravo stanje uma prilikom zločina. Razumihin svjedoči o njegovoj promjeni i dobroti. Sonja, koja šiva i razmjenjuje pisma s Dunjom, otkriva njezinu ljubav prema njemu. Raskoljnikov se bori s
ponosom, a bolest u bolnici označava preobrazbu. Posjeta Sonje označava iskupljenje, a 7 godina kazne
izgleda kao tjedan nakon promjene.