-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo (logaritmar), sprava nastala 1617. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator je stroj sličan Pascalinu koji je izradio Gottfried Wilhelm Leibniz i mogao je zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. Izrađen je 1672. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima. Koristio se dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. Izrađen je 1822. -
Analitički stroj
Analitički stroj Babbage je osmislio 1834. godine. Imao je sve elemente suvremenog računala poput ulazno-izlazne jedinice, bio je programibilan, rabio je binarni brojevni sustav, imao je jedinicu za pohranu podataka, središnju jedinicu za obradu podataka, programski jezik i bio je vrlo složene konstrukcije. Smatra se mehaničkom pretečom današnjih računala. -
Sortirni stroj
Sortirni stroj je izumio Herman Hollerith 1890. To je prvi stroj koji je čitao i sortirao bušene kartice koje su se koristile za pohranu podataka. -
Z3
Konard Zuse godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. -
Mark I
Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC) i bilo je prvi veći automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. Mark I označilo je "početak ere modernih računala" i "pravu zoru računarskog doba". Howard Aiken 1943. uz financijsku pomoć IBM izrađuje prvo elektromehaničko računalo MARK I. Računalo je težilo oko 5 tona. -
ENIAC
ENIAC, prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. -
Period: to
1. generacija (1946. – 1958.)
Za pokretanje računala prve generacije koristile su se elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su ogromna, troše mnogo energije te su složena za rad. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi. 31. ožujka 1951. svečano je obilježena prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti. -
Period: to
2. generacija (1959. – 1963.)
Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podataka koriste se magnetski diskovi i vrpce. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija (1964. – 1970.)
U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija (1971. – 1979.)
U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija (1980. – 2020.)
Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
