-
Samuel S. Green - "Personal Relations Between Librarians and Readers"
U radu predstavlja temelje suvremene referentne službe u knjižnicama, navodeći da "knjižničari moraju prepoznati prisutnost knjižničnih korisnika i komunicirati s njima odgovarajući na njihova pitanja"
https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1300/J204v04n01_12 -
Columbia College - knjižničarstvo
Melwil Dewey osnivač Američkog knjižničarskog društva, 1884. je u knjižnici Columbia College-a postao dvije osobe na pozicije knjižničara u svrhu olakšavanja korisnicima u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi. https://www.youtube.com/watch?v=0XQzzBa8pE8 -
School of Library Economy - Columbia College
School of Library Economy nalazi se u New Yorku u Columbia College, a ondje su održani prvi tečajevi knjižničarstva i prve knjižničarske škole. -
Informacijska služba
Pojam koji se pojavljuje prvi put, a zatim se koristi i kao natuknica u časopisu. https://www.libraryjournal.com/ -
Svjetski knjižničarski kongres u Chicagu
Green je na Svjetskom knjižničarskom kongresu promovirao i pokušao skrenuti pozornost na važnost rada s korisnicima, odnosno kako je jedna od uloga knjižničara pomoć čitatelju s onime što mu je potrebno. -
Premještanje informacijske službe u poseban odjel
Do kraja Drugog svjetskog rata informacijske su službe u anglo-američkim narodnim knjižnicama imale 4 zadaće: pomoć učenicima i studentima, njegovanje općeobrazovne funkcije knjižnice, pomoć čitateljima u pronalaženju informacija i oglašavanje usluga knjižnica. -
Kraljevska knjižnica - javno dostupni informacijski odjel
Otvoren prvi zasebni javno dostupni informacijski odjel u srednjoj Europi u Kraljevskoj knjižnici (danas je to Državna knjižnica u Berlinu Pruskoga kulturnog naselja). -
Bruxelles - Međunarodni bibliografski institut
P. Otlet i H. La Lafontaine su osnivači instituta, a oni su smatrali kako svaka zemlja treba u svojoj glavnoj knjižnici osigurati informacijsku službu. -
Kongresna knjižnica - referentna služba
U kongresnu se knjižnicu uvodi 1914. godine što je s obzirom na narodne knjižnice dosta kasno, a razlog je tome kašnjenju taj što se smatralo kako znanstvenicima nije potrebna pomoć pri pronalasku informacija. -
Informacijska služba u Beču
Najprije je osnovana je informacijska služba i u Austriji, točnije u Beču u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici. -
Hrvatsko bibliotekarsko društvo
Hrvatsko bibliotekarsko društvo
Uoči Drugog Svjetskog rata, stvoreno je Hrvatsko bibliotekarsko društvo (danas Hrvatsko knjižničarsko društvo) kako bi se na jednome mjestu mogli okupljati hrvatski knjižničari te kako bi se promicali sami knjižničari i njihov posao. Osnovano od strane Matko Rojnić. -
Osnivanje knjižnice poduzeća Rade Končar
INDOK odjel (današnjeg imena Končar - Institut za elektrotehniku) služi kako bi bila kvalitetna podrška u radu suradnicima Instituta. -
Osnivanje knjižnice Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar
Osnovana je u svrhu studija za medicinske sestre kako bi pomogla u poučavanju korisnika i pretraživanju informacija. -
Vjesnik bibliotekara Hrvatske
Pet godina nakon rata Hrvatsko bibliografsko društvo pokreće svoj prvi stručni časopis "Vjesnik bibliotekara Hrvatske. U prvome je članku Rojnić M. pisao je o budućem katalogu u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a a primjer je uzeo i centralni katalog u Berlinu. -
Gradska knjižnica u Zagrebu
Pojavljuje se zanimanje "bibliotekar-pedagog" te pionirski tj. dječji odjel i informatori (knjižničari koji se bave pretežito korisnicima). -
"Informativna srijeda"
U knjižnici "Medveščak" u Zagrebu od 1958. tjedno se održavaju sastanci oni se zovu "informativna srijeda" te se na njima okupljaju zagrebački bibliotekari-informatori. -
"Informativni utorak"
On služi predstavljanje najnovijih izdanja knjiga za djecu i mladež, pozivanje izdavačkih kuća, ilustratora i urednika, dogovaraju zajedničke akcije, provedbe kvizova, posjete izložbama te priređuju stručna predavanja za knjižničare. -
Referalni centar sveučilišta u Zagrebu
Osnovan 1967. u svrhu bavljenja bibliografskom i dokumentacijskom djelatnošću te se u njoj se sve do 1991. godine provodila izrada Centralnog kataloga periodike.