-
Period: Jan 1, 1492 to
Novi vijek
-
Apr 25, 1529
Franjo Petrić (1529.-1597.)
Hrvatski filozof rođen na Cresu. Studirao je medicinu i filozofiju u Padovi. U svojim se djelima bavio statusom matematike kao znanosti. Proučavao je i matematičke pojmove beskonačnosti i neprekinutosti. Tako je nastala njegova matematička filozofija.
Zanimao se i za geometriju. -
Jan 1, 1551
Faust Vrančić( 1551. - 1617.)
Jezikoslovac i izumitelj, porijeklom iz ugledne šibenske obitelji. Izumio je brojne izume, a najpoznatiji je Leteći čovjek-padobran. 1595. objavio je rječnik pet najuglednijih europskih jezika, koji je i najstariji hrvatski rječnik.U njemu nalazimo mnoge matematičke nazive npr. nazive za brojeve te pojmove kut, luk, jednako,veličina,umnožiti, diljenje, brojiti, dilitelj. U njegovom rječniku postoje i nazivi vezani za mjerenje: miriti,mirac,mirila,širok, dug. -
Apr 26, 1568
Marin Getaldić(1568.-1626)
Hrvatski matematičar i fizičar.Napravio je parabolično ogledalo,koje se i danas čuva u Londonu.Bavio se praktičnom primjenom matematike,pa je tako odredio geografsku širinu Carigrada i Dubrovnika.Da bi izračunao volumen Zemlje koristio je geodetsku metodu,koja je u usporedbi s tadašnjim metodama davala najtočniji rezultat.U djelu "Zbirka različitih problema" rješava matematičke probleme.Služi se sintezom i algebarskom analizom. Utjecao je na razvoj primjene algebre na geometriju. -
Ivan Ureman (1583.- 1621.)
Studirao je teologiju,predavao matematiku,a posebno se zanimao za astronomiju. Njegovo jedino sačuvano djelo je "Priručnik spekulativne geometrije". U njemu je popravljao Ekulidovo djelo "Elementi". Mijenjao je definicije,ali one nisu sadržavale neke nove matematičke pojmove nego su ih samo prilagođavali svojem vremenu i shvaćanjima. Ipak, Ureman je uveo nove dvije definicije- svi su pravi kutovi međusobno jednaki i svaka je konačna veličina u odnosu na drugu različita. -
Ivan Belostenec(1594.-1675.)
On je oblikovao riječnik hrvatskih prirodoznanstvenih i matematičkih naziva. Rječnik je objavljen nakon njegove smrti 1740. u Zagrebu.Taj rječnik sadržava nazive iz kajkavskog narječja kao npr. triangulum-trojvugel, rectangulus-prav vuglast, quadratus-četvero vugli itd. Drugu skupinu naziva čine općenitiji nazivi kao npr. densitas-gustoća, celeritas-brzina, circulus-krug, centrum-sredina, arcus-luk, constructio-skup. -
Stjepan Gradić(1613.–1683.)
Bio je hrvatski znanstvenik i diplomat, rođen u Dubrovniku. Vrlo rano je počeo pokazivati zanimanje za matematiku i filozofiju. 1629. odlazi u Rim gdje upisuje studij filozofije te sluša i matematička predavanja Galilejeva suradnika Bonaventure Cavalierija. Rješavao je više matematičkih problema, a najvažniji je Galileov paradoks o jednakosti točke i crte. Bavio se i nekim Getaldićevim matematičkim problemima. Najviše je koristio algebarsku metodu u rješavanju zadataka. -
Ruđer Josip Bošković (18.5.1711.-13.2.1787.)
Isusovac koji je završio filozofiju, teologiju, matematiku i astronomiju. Proučavao je Newtonova djela, utemeljio je znanstveni pristup graditeljstvu i uveo mnogo zakona sila. Ustanovio je teoriju atoma te napravio prvi model atoma. Napisao je 10 djela o sili,svjetlosti i Sunčevim pjegama.Njegova najvažnija matematička otkrića su beskonačno male veličine,negativni brojevi,njegove četiri nove definicije iz geometrije te zakon o neprekinutosti. Uveo je "prirodnu filozofiju". -
Mijo Šilobod Bolšić (1724.-1787.)
Hrvatski matematičar i glazbeni teoretičar. Po zanimanju je bio župnik.1787. objavio je prvu hrvatsku aritmetiku, u kojoj navodi aritmetičke nazive. Bila je napisana na kajkavskom jeziku. To je ujedno bila prva knjiga iz matematike na hrvatskom jeziku. -
Matija Petar Katančić (1750-1825)
Hrvatski pjesnik, povjesničar i geograf i autor prve hrvatske geometrije. Geometriju naziva hrvatskom riječju zemlomyrie , a smislio je hrvatske nazive i za druge geometrijske pojmove. Ti pojmovi nažalost nisu bili u upotrebi, jer njegov rad nije objavljen.
