Umjetnost kroz povijest

paleolitik

35,000 BCE

Bizon, nepoznati autor Ova slika je primjer pećinskog slikarstva koji je karakterističan za paleolitik. To je umjetnost lovaca, a njome prikazuju svoju svakodnevnicu čija su tema životinje kao i priroda. Javlja se naturalizam jer umjetnici pokušavaju svojim slikarstvom oponašati prirodu te za izradu istih koriste prirodne materijale koje nalaze oko sebe. Ovo je sami početak razvoja umjetnosti, stoga ovo djelo nema kompoziciju.

mezolitik

10,000 BCE

Lov na jelene, nepoznati autor Na ovoj slici možemo uočiti pojavu kompozicije. Ona je primjer mezolitika, razdoblja prapovijesti koje je uslijedio nakon paleolitika. Uz kompoziciju, vidimo da se pojavljuje ljudski lik što do tada nije bilo uobičajeno. Djelo nije ispunjeno detaljima što odstupa od načela naturalizma i dolazi do vrlo pojednostavljenog prikaza.

neolitik

5000 BCE

Idol iz Dalja, Viktor Hoffiller U neolitiku dolazi do promjene graditeljstva zbog prelaska na sjedilački način života pa se javlja neolitička skulptura idola koji može biti zatvorene mase kao što je primjer tome ova fotografija idola iz Dalja, ali može biti i slobodne mase u prostoru kao idol iz Černe Vode.

umjetnost mezopotamije

3500 BCE

Gudea, nepoznati umjetnik Gudea, vladar grada Lagaša, bio je vrlo cjenjeni lik mezopotamijske umjetnosti te je upravo njemu u čast načinjena ova skulptura. Na fotografiji frontalne skulpture uočavamo da je on prikazan u opuštenom, sjedećem položaju šaljući energiju mira i relaksacije. Unatoč relaksirajućem izrazu lica, tijelo mu je isklesano naglašavajući njegovu fizičku snagu i mišiće prema čemu možemo uočiti da je bio snažan vođa hladne glave. Njegov je kip izgrađen od diorita.

egipatska umjetnost

3200 BCE

Mikerinovo Trojstvo, nepoznati autor Mikerinovo Trojstvo jedan je od najznačajnijih prikaza egipćanske dinastije. Pažnja je skrenuta na faraona koji je centraliziran i postavljen ispred božica Hator i Anput koje ga okružuju s obje strane. Time je izražena kompozicija djela. Faraon je vrlo jednostavno odjeven i svi su likovi prikazani veoma ukočeno, no detaljne obrade lica i dijelova tijela nadodaju bogatstvu ovog djela.

metalno doba

3000 BCE

Ženska glava iz Kompolja, nepoznati umjetnik Ova je skulptura dio janitarne ogrlice i pripada kasnom brončanom, odnosno željeznom dobu. Ona je predstavnik japodske kulture, međutim možemo uočiti utjecaj grčke kulture jer je vrlo jednostavna, međutim nije bez detalja jer je njezino oko vrlo naglašeni detalj.

grčka umjetnost

600 BCE

Thronus Ludovisi (Venerin tron, 5.st.pr.Kr.), nepoznati autor Ova antička skulptura pripada klasičnom stilu grčke umjetnosti. U središtu prikazuje Veneru koja se rađa iz morske pjene. Dvije služavke joj sa strane pridržavaju odjeću kojom se pokriva, međutim njihove se glave ne prikazuju. Dolazi do kontraposta jer su služavke u stanju mirovanja dok je Venera prikazana u pokretu.

rimska umjetnost

100 BCE

Marko Aurelije (176. god.), nepoznati autor Konjanički kip Marka Aurelija od pozlaćene bronce naturalistički je oblikovan velikom prisutnošću detalja, a lice mu je detaljno prikazano izražavajući sve crte lica. Sjedeći položaj na konju nadodaje njegovoj veličanstvenoj pojavi u ulozi vladara idealizirajući ga.

ranokršćanska umjetnost

300

Sakrofag Adama i Eve, nepoznati autor Ranokršćanska umjetnost pripada razdoblju srednjega vijeka. Sarkofag Adama i Eve savršeni je primjer ranokršćanske umjetnosti. Primjećujemo da su njihove proporcije vrlo nerealne; bedra, nadlaktice i šake su im prevelika s obzirom na ostatak tijela. Crte lica im nisu uočljive i kompozicija nije značajna, ali možemo osjetiti prisustvo kontraposta jer je zmija u pokretu dok ostatak slike miruje. Fotografiju ovog primjera nismo uspjeli pronaći na internetu.

bizantska umjetnost

500

Justinijan s pratnjom, nepoznati autor Justinijan s pratnjom bizantski je mozaik u apsidi crkve san Vitale. Likovi ovoga mozaika prikazani su više realistično nego oni ranokršćanskog sakrofaga. Uočavamo da umjetnost srednjeg vijeka odstupa od detalja i proporcionalnosti u antičkoj umjetnosti.

predromanika

600

Sveti Luka, nepoznati autor Predromanička slika na pergamentu koja prikazuje svetog Luku također je srednjovjekovno umjetničko djelo kojeg karaktizira nerealna proporcija ljudskog tijela. Naime ovdje možemo uočiti preveliki vrat i dlanove u odnosu na malenu glavu i vrlo kratke ruke. Međutim uz sami lik primjećujemo neobičan položaj knjige koji nije moguć u stvarnome svijetu. Kompozicija, kao i detalji, je vrlo pojednostavljena.

romanika

1000

Posljedni sud (katedrala St.-Lazare u Autunu) Ovu skulpturu u katedrali St.-Lazare u Autunu koja prikazuje posljednji sud i po tome nosi ime odlikuje njezin plitki reljef i frontalna postava dok su tijela su u pokretu i više sliče antičkim tijelima negoli srednjovjekovnim jer nemaju pojednostavljenu geometrijsku kompoziciju i nosi više detalja.

gotika

1400

Sveti Juraj na konju (Katedrala u Bambergu), nepoznati autor Volumen kipa svetoga Jurja koji je na konju je manje plošan i više ne ovisi o arhitekturi već je svojstvena skulptura. Sam lik je u slobodnom pokretu. Ovaj kip nosi moralnu važnost jer je on motiv kršćanske čistoće i dobrote.

renesansa

1400

Pieta, Michelangelo Renesansa, novi početak i vrhunac umjetničkog napredovanja, prvo je umjetničko razdoblje novog vijeka kojeg odlikuju mnogobrojni značajni umjetnici. Jedan od njih bio je Michelangelo, a Pietà ili Oplakivanje Krista je njegovo prvo potpisano djelo i ono prikazuje Djevicu Mariju koja u svojem krilu drži Isusa Krista što čini piramidalnu kompoziciju. Djelo nema puno detalja, a volumen je prilično zbijen. nabori haljina, dijelovi tijela i crte lica su reljefno vrlo izraženi.

manirizam

1500

Bandini Pietà, Michelangelo Pieta Bandini maniristička je skulptura Michelangela koja nosi složenu kompoziciju, odnosno ima mnogobrojne složene kompozicijske linije. Potpunu sliku možemo dobiti tek kada ju pregledamo iz svih kuteva. Skulptura je dinamična i sva tijela su u pokretu.

barok

1600

Zanos svete Tereze, Gialorenzo Bernini Ova skulptura prikazuje svetu Terezu i anđela koji joj se ukazao, a krase ju raskošni detalji kao što je zlatno sunce koje ih obasjava. Na ovom primjeru se vidi uvođenje dinamičnosti u barokna djela. Tekstura anđelove kose detaljno je prikazana kao i nabori tkanine te sami položaji likova iz kojih možemo jasno uočiti situaciju.

neoklasicizam

1700

Amor i Psiha, Antonio Canova Na neoklasicističko je kiparstvo značajno utjecala antika pa možemo uočiti sličnost skulptura. Ovo djelo prikazuje poljubac Amora i Psihe, a napravljeno je od mramora. Tijela su konturirana i javlja se njihova voluminoznost. Cijelo djelo je vrlo uravnoteženo, strastveno i proporcionalno

romantizam

1800

Lutalica iznad mora magle, Caspar David Friedrich U romantizmu dolazi do opčinjenosti prirodom pa se čovjek miče iz fokusa iako njegovu pojavu uočavamo na ovoj slici, no on je sada samo promatrač. Kadar slike nije uobičajen i dolazi do mješanja tamnog i svijetlog pa se stvara kontrast.

realizam

1834

Ulica Transnonain, Honore Daumier U realizmu je česta upotreba litografije kao što je ovo djelo i fotografskog realizma koji je sličan reporterskom pogledu kao da je zabilježen kamerom. Ovo djelo nosi težinu društvene situacije nastale zbog diktature kralja Luja Filipa te je izrađeno za novine. Litografija Ulica Transnonain prikazana je kao izvješće o ubojstvu pobunjenika. Tijelo u centru je osvijetljeno i time nosi svu pozornost, dok su ostali djelomično vidljivi i sumarno ocrtani.

impresionizam

1889

Građani Calaisa, Auguste Rodin Skulptura Građani Calaisa ili Buržuji Calaisa podsjetnik je na događaj iz Stogodišnjeg rata kada je engleski kralj Edward III. poštedio grad Calais, ali je pogubio šest uglednih građana koji su, kao što vidimo, bili obučeni u vreće. Likovi su psihološki ocrtani nemirnih obrisa. Izrazi lica su vrlo detaljno prikazani, a svaki je lik drugačijeg osjećanja, međutim to možemo primijetiti kada odgledamo skulpturu iz svih kuteva jer ona nije frontalna.

postimpresionizam

1889

Autoportret, Vincent Van Gogh Umjetnik Vincent Van Gogh najznačajniji je umjetnik postimpresionizma. Njegova su djela poznata po bojanjem kratkim crtama različitih boja koje možemo primijetiti i u njegovu Autoportretu. Prisutni su jednostavni oblici i detalji, intenzivne boje i već spomenute uznemirujuće linije koje čine da djelo izgleda dinamično iako je lik statičan. Izrazom lica daje do znanja da je razočaran, odnosno ljut.

nadrealizam

1931

Postojanost pamćenja, Salvador Dali Nadrealizam je umjetnički pravac 20. stoljeća čiji je predvodnik Salvador Dali. Nadrealizam obilježuje sve što se suprotstavlja mogućem. U ovome primjeru Postojanosti pamćenja prisutno je mnogo nepovezanih detalja koji bude zbunjenost. Satovi se otapaju i leže posvuda, jedan visi na grani koja je slomljena i simboliziraju izgubljenu percepciju vremena. Posebnim ga čini što ga svaki promatrač doživljava na svoj način krojeći svoju teoriju o djelu.