Povijesni razvoj računala (Gabrijela Trbara, 1.b)

  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo (logaritmar), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    1. godine – njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Charles Babbage (1791.-1871.) počinje raditi "diferencijalni stroj" za izradu logaritamskih tablica. Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je potpuno automatiziran. Ideju diferencijalnog stroja napušta kada mu na pamet dolazi nova i puno bolja ideja.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala, što uključuje: binarni sustav
    ulazno-izlazna jedinica (input/output unit)
    jedinicu za pohranu podataka
    centralna jedinica za obradu
    programski jezik
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva
  • Z3

    Z3
    Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre.
  • Mark 1

    Mark 1
    Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima.
  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju.
  • Period: to

    Prva generacija

    Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIVersal Automatic Computer i bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation, is stvorena je četiri godine poslije stvaranja ENIACa. Tvrtku UNIVAC, je poslije kupila tvrtka Sperry, a ovu tvrtku je kupila tvrtka Unisys. Robni žig Univac još važi i trenutno je u vlasništvu tvrtke Unisys.
  • Period: to

    Druga generacija

    Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore.
  • Period: to

    Treća generacija

    Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    Četvrta generacija

    Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
  • Period: to

    Peta generacija računala

    Peta generacija računala je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i umjetnoj inteligenciji, gdje će računalo biti sposobno odlučiti što je najbolje u tom trenutku . Zadatak znanstvenika je da u budućem vremenu podare računalu mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrajati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).