Povijesni razvoj računala (Ana Bradić,1.c)

  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko ili pomično računalo je sprava koja koristi osnove poučaka o logaritmima tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Izradio ga je Blaise Pascal. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Imala je nedovoljnu preciznost zbog tadašnje tehnologije koje nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu mehaničkih dijelova.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Leibnizov kalkulator izradio je Gottfried Wilhelm Leibniz. Ovo je stroj koji je mogao obavljati sve četiri osnovne aritmetičke operacije - zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji i najpouzdaniji u izračunima.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Diferencijalni stroj dizajniran je za računanje polinomnih funkcija. Mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija. Izradio ga je Charles Babbage, ali ga nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Analitički stroj je također bio izum Charlesa Babbaga.Kao osnovnu bazu koristio je binarni brojevni sustav te je imao elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Smatra se prvim modelom računala sličnom današnjim.
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Sortirni stroj konstruirao je Herman Hollerith. Uređaj je radio pomoću baterije i elektromagneta, a služilo je za čitanje i sortiranje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Ovo je prvi moderni stroj za obradu podataka.
  • Z3

    Z3
    Z3 je elektromehaničko računalo koje je izradio Konard Zuse. Radi na principu binarne algebre te je to prvi potpuno automatski programibilni kalkulator. Ovo računalo imalo je sposobnost obavljanja 10 operacija u sekundi.
  • Mark1

    Mark1
    Mark1 je prvo elektromehaničko digitalno računalo koje je izradio Howard Aiken. Računalo je težilo 5 tona,a imalo oko 750 000 dijelova. Temeljio se na elektromagnetskim relejima, a operacije je izvršavao u nekoliko sekundi.
  • ENIAC

    ENIAC
    ENIAC je prvo elektroničko računalo. Vrlo je brzo moglo rješavati zadatke,a temeljilo se na elektronskim cijevima. Nije programibilno,što je bio jedan od nedostataka. Računalo također ima malu memoriju i troši veliku količinu struje.
  • Period: to

    1. generacija

    Računala 1. generacije bila su ogromna i teška te su obavljala nekoliko tisuća operacija u sekundi. Elektronske cijevi bile su temeljni element za pokretanje računala prve generacije. Za pohranu podataka koriste se papirnate vrpce i bušene kartice, a programi se pišu u strojnom jeziku,tj. binarnom kodu.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC je prvo računalo za komercijalnu upotrebu. Temeljeno je na transiztorima, a za pohranu podataka koristi bušene kartice i papirnate vrpce. Kao i ENIAC, nije programibilan i ima malu memoriju.
  • Period: to

    2.generacija

    2.generacija računala je kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenjem tranzistora smanjile su se dimenzije računala i potrošnja energije. Računala imaju veći kapacitet memorije te se njima lakše upravlja. Programi se pišu simboličkim jezicima, a za pohranu podataka računala koriste magnetske vrpce i diskove.
  • Period: to

    3. generacija

    U 3. generaciji računala nastaju integrirani sklopovi ili krugovi koji se koriste pri izradi računala. Pojavljuju se prvi višekorisnički operacijski sustavi te je programiranje olakšano uporabom viših programskih jezika. Računala troše manje energije i brže obrađuju podatke te postaju manja i jeftinija za proizvesti.
  • Period: to

    4.generacija

    U 4. generaciji računala nastaje prvi mikroprocesor koji omogućuje gradnju manjih, bržih i jeftinijih računala. Također se pojavljuju prva osobna računala ili PC. Uporaba računala je
    jednostavna zahvaljujući naprednim operacijskim sustavima i raznolikom i razvijenom programskom podrškom. Pojavljuju se novi programski jezici koji su razumljiviji ljudima te računala postaju dostupna širim masama.
  • Period: to

    5.generacija

    5.generacija i danas traje i još uvijek je u razvoju. Počela se razvijati u Japanu s ciljem da se naprave inteligentna računala koja imaju sposobnost učenja, zaključivanja i donošenja odluka. Računala postaju sve jeftinija i lakša za korištenje te se javlja novi pristup arhitekturi računala i otvaraju se mogućnosti za razvoj umjetne inteligencije. U ovoj generaciji nastaju prijenosna računala te se razvijaju računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.