Povijesni razvoj informacijske službe u knjižnicama

Objavljen članak "Personal Relations Between Librarians and Readers"

Jan 1, 1876

Na ovaj datum je objavljen članak o referentnoj službi "Personal Relations Between Librarians and Readers" autora Samuela Swetta Greena. U članku je predlažo četiri funkcije koje bi referentni knjižničati trebali obavljati, a to su:
1. upoznati čitatelja s knjižnicom
2. pomoći čitateljima s njihovim upitima
3. pomoći čitatelju u izboru dobrih djela
4. promovirati knjižnicu zajednici.

Postavljena knjižničarska društva na Columbia Collage.

Jan 1, 1884

Postavljena su dežurstva dvaju knjižničara u prostoru u kojem su postavljeni javni katalozi.

Pojavljuju se prvi tečajevi za knjižničare i knjižničarske škole

Jan 1, 1885

Melvil Dewey osniva prvu knjižničarsku školu 5.1.1887. godine School of Library Economy, Columbia College, New York. Sljedeće tri godine knjižničarska škola imala je duboki utjecaj na knjižničarstvo u pogledu profesije, kao i na pojavu prvih tečajeva knjižničarstva.

Pojavljivanje pojma “Informacijska služba”

Jan 1, 1891

Pojavljuje se pojam “informacijska služba” kao posebna natuknica u časopisu „Library Journal”.

Promocija izravne pomoći knjižničara prema korisnicima

Jan 1, 1893

Samuel Swett Green, predsjednik svjetskog knjižničarskog kongresa u Chicagu 1893. promovira izravnu pomoć knjižničara prema korisnicima unutar knjižnice.

Informacijsko referalna usluga u zasebnim prostorijama

Jan 1, 1900

Pojava prvih zasebnih prostora u kojima se odvija informacijsko-referalna usluga.

Informacijske službe u Berlinu

Jan 1, 1905

Pojava prva informacijske službe u Kraljevskoj knjižnici u Berlinu, zatim informacijske službe u Sveučilišnoj knjižnici u Berlinu.

Informacijska služba u središnjim knjižnicama

Jan 1, 1910

Međunarodni bibliografski institut u Bruxellesu preporučuje da svaka zemlja organizira u svojoj središnjoj knjižnici informacijsku službu.

Referentna služba Kongresne knjižnice

Jan 1, 1914

Kongresna knjižnica uvodi referentnu službu 1914. godine. Informacijska služba u znanstvenim i sveučilišnim knjižnicama kasni u odnosu na narodne knjižnice jer se vjeruje da znanstvenicima ne treba pomoć pri traženju informacija.

Pojava informacijske službe u Beču

Jan 1, 1920

Osnovana informacijska služba u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Početci okupljanja hrvatskih knjižničara

Jan 1, 1939

1. hrvatski knjižničari osnivaju Hrvatsko bibliotekarsko društvo s Matkom Rojnićem na čelu. Dolazi do prvih okupljanja hrvatskih knjižničara, no zbog ratnih događanja ono prestaje s radom. Zbog toga se informacijska služba u hrvatskim knjižnicama počinje kasno razvijati, tek iza Drugog svjetskog rata.

Osnovana knjižnica poduzeća Rade Končar

Jan 1, 1946

Danas se knjižnica Rade Končar razvila u INDOK odjel koji djeluje u okviru Instituta te nastoji biti kvalitetna podrška u znanstveno istraživačkom radu suradnika Instituta i ostalih korisnika.

Osnovana Knjižnica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar

Jan 1, 1947

Knjižnica „Andrija Štampar" pojavljuje se u Zagrebu 1947. godine i jedna je od najstarijih javno zdravstvenih knjižnica.
Knjižnica posjeduje mjesečni bilten prinova,od 1958. Pružala je poučavanje korisnika u okviru studija za medicinske sestre.

Osnovana Knjižnica Instituta Ruđer Bošković

Jan 1, 1950

Specijalna knjižnica koja pruža informacijsko referalne usluge.

Pokrenut prvi stručni časopis - Vjesnik bibliotekara Hrvatske

Jan 1, 1950

Pokrenut je kao tromjesečnik, ali su neka godišta objavljena kao godišnjak. Prati tekuća zbivanja u struci i razvoj knjižničarstva i knjižnica u Hrvatskoj.

"Informativna srijeda" zagrebačkih bibliotekara-informatora

Jan 1, 1958

Redoviti tjedni sastanci zagrebačkih bibliotekara-informatora.

Prvi zakon o bibliotekama

Jan 1, 1960

1. godine donesen prvi Zakon o bibliotekama u Narodnim novinama (49/1960).

Janko Živković “Priručna djela u knjižnicama”

Jan 1, 1960

1. VBH, Janko Živković u članku “Priručna djela u knjižnicama” utvrđuje tri vrste obavijesti koje bi knjižnica trebala dati korisnicima: a) stvarne obavijesti (o činjeničnim podacima) b) bibliografske obavijesti (upotpunjavanje ili provjeravanje bibliografskih podataka, popisi literature o nekoj temi ili djela nekog autora) c) bibliotečne obavijesti (upućivanje korisnika gdje će naći koju službu u knjižnici, kako doći do knjiga ili časopisa, itd.)

“informativni dječji utorak”

Period: Jan 1, 1960 to Jan 1, 1970

Provodi se “informativni dječji utorak” za narodne i školske knjižničare.

Savjetovanje bibliotekara i knjižničara u Zagrebu

Jan 1, 1962

Upozorava se na pozitivna iskustva gradskih knjižnica u Zagrebu i Rijeci.
Prvi referat na temu Knjižnica kao centar za informacije - podaci i o stanju informacijske službe u hrvatskim narodnim knjižnicama.