Lenta vremena Mezapotamije, Egipta i Perzije

Sumerani - upotreba prvog pisma

3500 BCE

Sumerani spadaju u prvu visokorazvijenu civilizaciju nastalu u 4. tis. pr.Krista na području južne Mezopotamije. Smatra se da su oko 3.500 godine pr. Krista prvi počeli koristiti pismo jer su najstariji zapisi nađeni u Sumeru. Prvotno je sumersko pismo bilo piktografsko i ideogramsko i imalo je više od 2000 znakova. Pisalo se zašiljenom trskom na glinenim pločicama. S vremenom su se linije znakova oblikovale te su znakovi počeli nalikovali na klin, pa pismo je nazvano klinastim pismom.

Egipat – zemlja faraona

3100 BCE

Egipatska država je bila apsolutna teokratska monarhija što znači da vladar ima neograničenu moć. Egipatski vladari su faraoni. U početku postoje dvije egipatske države: Donji Egipat (Memfis) i Gornji Egipat (Teba). Obje države su podijeljene na manje teritorijalne jedinice na čijem su čelu bili nomarsi te su često međusobno ratovale. 3100 g. pr. Krista, vladar Gornjeg Egipta, Menes, porazio je Donji Egipat i tako ujedinio Egipat o čemu govori povijesni dokaz-Narmerova paleta.

Staro egipatsko kraljevstvo (2.700-2.200 g. pr. Krista)

2700 BCE

U to vrijeme Egipat se širi na jug u Nubiju i na sjeveroistok u Siriju. To je vrijeme velike gospodarske i političke moći Egipta. Najpoznatiji vladari tog vremena su: Zoser, Keops, Kefren i Mikerin. Glavni grad Egipta za vrijeme Starog kraljevstva bio je Memfis. Stara je država najpoznatija po velikom broju piramida koje su u to doba građene te se zbog toga Staro kraljevstvo često naziva i "Doba piramida". Oko 2200 g. pr. Krista dolazi do velike krize i staro kraljevstvo se raspada.

Staro egipatsko kraljevstvo

Period: 2700 BCE to 2200 BCE

Akadska država i Sargon Akađanin

2300 BCE

Akadska država se oko 23. stoljeća pr. Krista razvila oko grada Akada u Mezopotamiji. Akađani su prvobitno bili nomadski narod koji je živio u središnjem dijelu Mezopotamije. Najpoznatiji akadski vođa bio je Sargon Akađanin, vojni zapovjednik u vojsci grada Kiša koji je osvojio područje Sumera oko 2370. pr. Kr. Akađani su preuzeli dotadašnju kulturu Sumerana i klinasto pismo ali ne i jezik, već je glavni govorni jezik južne Mezopotamije postao akadski jezik.

Prvo egipatsko međurazdoblje ( 2.200-2.040 g. pr. Krista)

2200 BCE

Nastalo je kao posljedica raspada stare države. Osnovna su mu obilježja decentralizacija zemlje i jačanje nomarha, socijalni nemiri i pobune nižih slojeva, te upadi stranaca (posebno u delti Nila). Najpoznatiji povijesni izvor iz tog razdoblja je Žalopijka Ipu Ura.

Prvo međurazdoblje

Period: 2200 BCE to 2040 BCE

Srednje egipatsko kraljevstvo (2.040-1.786 g. pr. Krista)

2040 BCE

Srednje kraljevstvo osniva Mentuhotep II., ali je najvažniji vladar srednjeg kraljevstva Sesostris III. koji širi državu, uvodi centralizaciju zemlje i ukida položaj nomarha te jača gospodarstvo. Nakon smrti Sesostrisa III. Država opet slabi i dolazi do nove krize i pojave drugog međurazdoblja. U to vrijem nastaju tekstovi sarkofaga.

Srednje egipatsko kraljevstvo

Period: 2040 BCE to 1786 BCE

Asirija i Tiglat Pileser III.

2000 BCE

Asirija je država u sjevernoj Mezapotamiji koja nastaje u 20. st. pr. Krista. Glavni grad je Ašur na rijeci Tigris. Na početku je slaba ali u 19. st. pr. Krista se počinje širiti i postaje vrlo moćna. U 8. st. pr. Krista asirski kralj Tiglat Pileser III. osvaja cijelu Mezapotamiju.

Stara babilonska država i Hamurabi

1800 BCE

Državu osnivaju Amorićani. Sjedište države je grad Babilon („božja vrata“). Najmoćniji vladar je Hamurabi i vlada u 18. st. pr. Krista. Njegovo ime vežemo za kamen na kojem je zapisan „Hamurabijev zakonik” - prvi pravni pisani zakonik u povijesti. Hamurabi nije bio samo ratnik i osvajač, već se obilno koristio i mogućnostima diplomacije. Za njegove vladavine, Babilon postiže vrhunac svoje vojne i kulturne moći. Nakon njegove smrti država se raspada i nestaje na nekoliko stoljeća.

Drugo egipatsko međurazdoblje ( 1.786-1.552 g. pr. Krista)

1786 BCE

Ovo razdoblje obilježavaju upadi Hiksa s istoka koji u 17. st. pr. Krista prodiru u Egipat i preuzimaju vlast. Donose novu tehniku ratovanja s bojnim kolima i konjima te metal broncu. U delti Nila grade novu prijestolnicu Avaris. Vladali su Egiptom više od stotinu godina. Osnovali su petnaestu i šesnaestu egipatsku dinastiju.

Drugo međurazdoblje

Period: 1786 BCE to 1552 BCE

Ep o Gilgamešu

1700 BCE

U 2 st.pr. Krista, književnost Mezopotamije bila je vrlo bogata. Iz tog razdoblja su pronađeni mnogi epovi, legende, mitovi i himne bogovima. Najpoznatiji je Ep o Gilgamešu. Za razliku od junaka iz grčke mitologije, junak iz Epa o Gilgamešu bio je povijesna ličnost, kralj koji je vladao sumerskim gradom-državom Urukom oko 2700. pr. Krista. Ep je nastao je oko 1700. pr. Krista. Napisan je na akadskom jeziku i sastoji se od 12 ploča. Ploče imenuju svog autora kao Sin-Leqi-Unninni.

Nova egipatska država (1.552-11. st. pr. Krista)

1552 BCE

Sredinom 16. st. pr. Krista, vladari grada Tebe pokreću oslobodilački rat protiv Hiksa, protjeruju ih i stvara se nova egipatska država. Osnivač nove države bi je faraon Amozis I. Vrijeme nove države obilježila je velika vojna moć i velika osvajanja što je pridonosilo gospodarskom i kulturnom napretku države jer je iz osvojenih područja u Egipat stizao veliki novčani danak. Grade se hramovi. Nastaju knjige mrtvih pisane na papirusu u kojima se po prvi puta spominje zagrobni život.

Nova egipatska država – vladari 18. dinastije

1552 BCE

Najvažniji egipatski vladari 18. dinastije bili su: Tutmozis I., kraljica Hatšepsut, Tutmozis III. i Ramzes III. Za vrijeme Tutmozisa III. Nova egipatska država dostiže najveći teritorijalni opseg. Kraljica Hatšepsut poduzima trgovačku ekspediciju u Punt i gradi veliki hram u Dal el Bahriju. Ramzes III. je zadnji veliki egipatski vladar. Ratuje s Hetitima u prednjoj Aziji i gradi veličanstvene hramove (Abu Simbel i Luksor).

Nova egipatska država

Period: 1552 BCE to 1100 BCE

Asurbanipal - asirski vladar

700 BCE

Vlada Asirijom u 7. st. pr. Krista te je za njegove vladavine država najveća. On vlada Mezapotamijom, Sirijom, Palestinom i Egiptom. Utvrdio je prijestolnicu Ninivu, podizao je raskošne palače a u Ninivi je utemeljio bogatu knjižnicu. Nakon njegove smrti javili su se unutarnji sukobi, te medijski i babilonski vladari u potpunosti osvajaju i dijele teritorij Asirije, čime asirska država prestaje postojati.

Knjižnica u Ninivi

690 BCE

Knjižnicu je utemeljio Asurbanipal. Imala je oko 30000 glinenih pločica i iz nje potječe najveća zbirka babilonsko-asirske literature. Asurbanipal je želio na jednom mjestu okupiti sve što su na Bliskom istoku stvorile generacije na književnom i znanstvenom polju. Knjižnica je uništena 612. pr. Kr. prilikom medijsko-babilonske opsade Ninive. Potkraj 19. st. u Ninivi pronađeno je više od 20000 glinenih pločica koje se danas čuvaju u Britanskom muzeju u Londonu.

Nova babilonska država i Nabukodonosor II.

600 BCE

Najveći uspon doživljava u 6. st. pr. Krista za vrijeme vladavine kralja Nabukodonosora II. On osvaja Mezapotamiju, Siriju i Palestinu. Osvaja Jeruzalem te odvodi židove „babilonsko ropstvo“. Vrijeme vladavine Nabukodonosora II. je vrijeme velike gradnje u Babilonu. Grade se ceste, dvostruke gradske zidine, obnavljaju se hramovi i zigurat. Poznat je i po gradnji Semiramidinih visećih vrtova u Babilonu koje je dao izgraditi za svoju ženu, a koji danas spadaju u sedam svjetskih čuda.

Perzija

600 BCE

Zauzima prostor današnjeg Irana. Uspon Perzije počeo je u 6. st. pr. Krista u doba kralja Kira II. On osvaja Mediju, Novu babilonsku državu i Malu Aziju. Kir II. oslobađa židove iz „babilonskog ropstva“. Perzija je orijentalna despocija i vladar je aposolutni vladar pred kojeg se pada ničice (proskineza). Kirov nasljednik, Kambiz II. 525. g. pr. Krista osvaja Egipat.

Perzijski kralj - Darije I. (6./5. st. pr. Krista)

550 BCE

Nasljedio je Kambiza II. i širi vlast perzijanaca u Europu (Trakija). U njegovo je doba Perzijsko carstvo doživjelo najveći procvat. Izvršio je teritorijalnu podjelu carstva na dvadesetak satrapija. Premješta prijestolnicu u Persepolis. Za vrijeme njegove vladavine organizirana je prva poštanska služba. Uveo je zlatni novac-darik. Pred kraj vladavine počeo je veliki sukob s Grcima. Darije I. poslao je vojsku u Grčku 490. g. pr. Krista, ali su perzijanci poraženi u bitci na Maratonu.

Perzijski kralj - Kserkso I. (5. st. pr. Krista)

480 BCE

Bio je sin Darija I. pa ga je i naslijedio na prijestolju. Nedugo nakon stupanja na prijestolje ugušio je pobune u Egiptu i Babilonu. Najviše je poznat po svojoj ulozi u grčko-perzijskim ratovima. 480. g. pr. Krista okupio je vojsku sastavljenu od 10000 legendarnih perzijskih besmrtnika i dao je napraviti pontonski most preko Dardanela koji se smatra čudom antičkog inženjerstva te preko njega prebacio vojsku iz Azije u Europu. Međutim izgubio je od Atenjana u bitci kod Salamine.