-
Period: 550 BCE to 1 BCE
10 ključnih događaja iz razdoblja Rimske Republike
-
509 BCE
Nastaje Rimska Republika završetkom vladavine posljednjeg od sedam rimskih kralja Tarkvinija Oholog
Riječ republika dolazi od izraza res publica koji su Rimljani upotrebljavali u značenju „javna stvar”, odnosno smatrali su da je upravljanje Rimom postalo javno i da se tiče naroda, a ne jedne osobe kao do tada. Vlast je preuzeo Senat, a članovi Senata su na godinu dana iz svojih redova birali dvojicu konzula koji su upravljali Rimom. U posebnim situacijama senatori su na šest mjeseci birali diktatora koji je tijekom tih šest mjeseci imao neograničenu vlast. -
451 BCE
Zakonik dvanaest ploča
To je bio prvi zakonik u kojemu su bila zapisana rimska prava – dotad zakoni nisu bili zapisani, poznavali su ih samo svećenici i patriciji i tumačili prema svojoj volji. Zakonik je bio objavljen na rimskom Forumu na 12 mjedenih ploča. Sastavila ga je magistratura od 10 članova. Tekst Zakonika nije sačuvan u cijelosti – ploče su uništene u požaru tijekom galske provale. Zakonik dvanaest ploča sadrži pravila iz različitih pravnih područja: obiteljski odnosi, skrbništvo, nasljedno pravo... -
264 BCE
Punski ratovi
Trajali su od 264 g. pr. Kr. do 146.g. pr. Kr. Tri rata vođena su između Rima i Kartage, feničke kolonije, za prevlast na Sredozemlju.
Punski ratovi uzrokovali su veliki broj žrtava na obje strane, broj poginulih vojnika mjerio se stotinama tisuća. Ovi ratovi smatraju se najvećim u dotadašnjoj povijesti. Na kraju Trećeg punskog rata Rim je porazio Kartagu i potpuno uništio grad (ali ga je kasnije na istom mjestu obnovio) i tako postao nova najjača sila u zapadnom Sredozemlju. -
133 BCE
Reforme braće Grakho
Reforme braće Grakho - braća Tiberije i Gaj Grakho prvi su shvatili da su državi potrebne reforme i da je potrebno zaštititi siromašne građane. Zauzimali su se za provođenje agrarne reforme kojom bi se državna zemlja podijelila proleterima.Takav razvoj događaja nije išao u korist bogatima pa je Tiberije ubijen. Njegov brat Gaj Grakho predložio je zakone o osnivanju kolonija za siromašne - bogati Rimljani se nisu slagali i on je doživio sličnu sudbinu kao brat. -
88 BCE
Prvi građanski rat
Sukob između pristaša optimatskog vođe Lucija Kornelija Sule i populara na čelu s Gajem Marijem oko vođenja vojske u rat. Povod ratu je imenovanje vojskovođe za odlazak u rat protiv kralja Mitridata IV, kralja Ponta. Sula je prvi s vojskom osvojio vlast u Rimu i otišao u rat protiv Mitridata. Dok je Sula ratovao, Gaj Marije je progonio Suline pristaše u Rimu. Ovjenčan pobjedom, Sula se vratio u Rim gdje je tri godine vladao kao diktator i proskripcijama progonio svoje protivnike. -
60 BCE
Prvi trijumvirat
Borbe za vlast su se nastavljale, a država je sve više tonula u rasulo i propast. Prvi trijumvirat je naziv neslužbenog političkog saveza Gaja Julija Cezara, Marka Licinija Krasa i Gneja Pompeja Velikog, još zvan savez trojice. Njihov cilj je rušenje Republike i preuzimanje vlasti. Imali su sve što im je bilo potrebno za pobjedu: Kras je imao novac, Pompej potporu vojske, a Cezar potporu rimskog naroda. -
49 BCE
Drugi građanski rat
Drugi Građanski rat započinje 49. g. pr. Kr. kada Gaj Julije Cezar odbija poslušnost Senatu, koristi svoju popularnost i prelazi Rubikon, granicu između Cisalpinske Galije i Italije. Time krši zakon jer vojska nije smjela stupiti na italsko tlo. Gnej Pompej i dio senatora bježe iz Rima pred Cezarovom vojskom. Prelaskom preko Rubikona Cezar je izjavio poznatu rečenicu: “Kocka je bačena“ jer mu više nije bilo povratka nazad nakon riskantne odluke. U narednim godinama Cezar je pobijedio u bitkama. -
46 BCE
Gaj Julije Cezar postaje doživotnim diktatorom
On je bio doživotni diktator – rimski magistrat s punom vlašću nad državom i vojskom, imperator, konzul, doživotni tribun i cenzor. Nije ukinuo republikanska tijela vlasti iako je u stvarnosti imao kraljevsku vlast. Povećao je broj članova Senata na 900. Proveo je brojne reforme: agrarnu reformu, isušio močvare, organizirao popis stanovništva, osnovao policiju, reorganizirao sudove i pravni sustav, uveo julijanski kalendar… -
44 BCE
Smrt Gaja Julija Cezara
Cezar je brojnim vojnim pobjedama znatno proširio utjecaj i vlast Rimskog Carstva. Na martovske Ide (15. ožujka) 44. g. pr. Kr. ubili su ga u Senatu u podnožju Pompejevog kipa senatori, a sudjelovalo je njih 60. Izboli su ga 23 puta iako je samo jedan od tih uboda bio smrtonosan. Rimski puk je danima žalovao, a ni jedan njegov zakon niti reforma nisu bili ukinuti. -
43 BCE
Drugi trijumvirat
Naziv za politički savez između Gaja Oktavijana, Marka Antonija i Marka Emilija Lepida koji je sklopljen 26. studenog 43. godine pr. Kr. Preuzimaju i dijele vlast. Marko Antonije dobiva istok i Egipat, Marko Lepid Afriku, a Gaj Oktavijan ostatak zapadnih dijelova države. Ubrzo Oktavijan koji je imao potporu Senata iz saveza izbacuje Lepida, a u vojnom pohodu i u velikoj pomorskoj bitci kod rta Akcija 31. g. pr. Kr. pobjeđuje Marka Antonija i njegovu saveznicu egipatsku kraljicu Kleopatru. -
27 BCE
Kraj Rimske Republike - uspostava Carstva
Oktavijan August je te godine postao imperator, tj. preuzeo vojno zapovjedništvo u svim rubnim provincijama - njegov način vladavine značio je kraj Republike.
