Zastava

Samostalna Hrvatska

  • Balvan - revolucija i prvi oružani sukobi

    Balvan - revolucija i prvi oružani sukobi
    Nakon prvih slobodni višestranačkih izbora u RH Milošević je svojom politikom širio mržnju i strah među Srbima u Hrvatskoj,pa su prihvatili Deklaraciju o suverenosti i autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj.Paravojne srpske postrojbe blokirale su prometnice barikadama,najčešće od balvana.Ubrzo je kninsko područje bilo potpuno izvan nadzora hrvatskih vlasti,kao i ostala područja naseljena Srbima na kojima je protupravno ustrojena Republika Srpska Krajina s ciljem stvaranja Velike Srbije.Slika:Wiki
  • Referendum o samostalnoj Hrvatskoj

    Referendum o samostalnoj Hrvatskoj
    Budući su se sukobi u Hrvatskoj pojačavali te je kod Plitvica pala prva žrtva, hrvatski policajac Josip Jović, a u Borovu Selu poginulo još 12 hrvatskih policajaca, održan je referendum na kojem se 93.24% građana izašlih na izbore izjasnilo da podupire stvaranje suverene i samostalne Hrvatske. Hrvatski je sabor, u skladu s rezultatima referenduma, 25.6.1991.g. donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne hrvatske države. Slika: Wikipedija
  • Hrvatska - neovisna država

    Hrvatska - neovisna država
    Hrvatski sabor 8.10.1991.g objavljuje da odluka o suverenosti i samostalnosti stupa na snagu te proglašava raskid državno-pravnih veza s Jugoslavijom, a Republika Hrvatska postaje neovisnom. Sjednica sabora je zbog sigurnosti održana u podrumu zgrade INA-e budući da su dan prije zračne snage JNA raketirale Banske dvore, tadašnju rezidenciju hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Zagrebu. Slika: Wikipedija
  • Pad Vukovara - 18.11.1991.

    Pad Vukovara - 18.11.1991.
    Sukobi se pojačavaju diljem Hrvatske. Posebno je bila tragična sudbina Vukovara koji je od kolovoza do studenog 1991.g. bio pod opsadom snaga JNA, pobunjenih hrvatskih Srba i paravojnih postrojba iz Srbije. Oko 2000 branitelja na čelu sa zapovjednikom M. Dedakovićem Jastrebom te Brankom Borkovićem i Blagom Zadrom hrabro se suprotstavljalo bolje naoružanom i brojnijem neprijatelju sa 30000 vojnika. Nakon okupacije grada smaknuto je oko 260 civila i pokopano u masovnoj grobnici na Ovčari. Slika:Wi
  • Međunarodno priznanje Hrvatske

    Međunarodno priznanje Hrvatske
    Hrvatska je priznata kao samostalna država od strane Europske zajednice(kasnije Europske unije) i mnogih drugih zemalja diljem svijeta. Najprije su je priznale nove europske države: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija, zatim u siječnju 1992. Vatikan i cijela Europska zajednica, a u travnju Sjedinjene Američke Države. 22. svibnja Hrvatska je primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.UN je poslao UNPROFOR sa zadaćom razoružanja Srba i povratka okupiranih područja i prognanika. Slika:Radio Mrežnica
  • Deblokada Dubrovnika i oslobađanje krajnjeg juga Hrvatske

    Deblokada Dubrovnika i oslobađanje krajnjeg juga Hrvatske
    Hrvatske oružane snage su izvele vojne operacije pod zapovjedništvom generala J. Bobetka s ciljem oslobađanja ovog područja od srpske okupacije i uspostavljanja kontrole nad teritorijem.Nakon što je Dubrovnik bio dugo vremena opkoljen od strane srpskih snaga, Hrvatske oružane snage su u listopadu 1992.g. uspjele deblokirati grad.Ovo je bio važan trenutak u obrani Dubrovnika i zaustavljanju daljnjeg napredovanja Srba.Operacije su imale veliku simboličku i stratešku važnost za Hrvatsku. Slika:Wiki
  • Operacija Maslenica

    Operacija Maslenica
    Masleničko ždrilo bilo je pod srpskom okupacijom, a Maslenički most srušen. Operacijom Maslenica Hrvatska vojska oslobodila je zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i aerodrom Zemunik te napravila pontonski most dok se ne sagradi novi Maslenički most. Omogućen je promet Jadranskom magistralom te je južni dio Hrvatske opet bio cjelovit. Osim toga, postignut je cilj prometnog povezivanja hrvatskog sjevera i juga. Hrvatska je dokazala da može i vojno ostvariti terit.cjelovitost. Slika:braniteljski.hr
  • Operacija Bljesak - 1.-4. svibnja 1995.

    Operacija Bljesak - 1.-4. svibnja 1995.
    Cilj operacije bio je oslobađanje područja zapadne Slavonije. Bila je brza i učinkovita. Oko 7000 hrvatskih snaga oslobodilo je oko 500 četvornih kilometara okupiranog teritorija koristeći kombinaciju kopnenih napada, zračne podrške i artiljerijske vatre. Tijekom operacije srpsko je topništvo gađalo Zagreb, Sisak, Karlovac i Kutinu. Operacija Bljesak smatra se jednom od najuspješnijih vojnih operacija tijekom Domovinskog rata i značajno je doprinijela pobjedničkom tijeku rata. Slika:Wikipedija
  • Operacija Oluja - 4.-7. kolovoza 1995. - kraj rata

    Operacija Oluja - 4.-7. kolovoza 1995. - kraj rata
    Cilj operacije bio je oslobađanje okupiranih područja u Hrvatskoj, posebno u Krajini. Trajala je 4 dana i završila pobjedom Hrvatske što je označilo kraj rata. Oslobođeno je oko 20 % ukupne površine Republike Hrvatske. Uspjehu je pridonio i obavještajni rad. Pobjeda je omogućila početak povratka prognanika, gospodarskog oporavka i prometno povezivanje države. Danas se dan oslobođenja Knina 5. kolovoza slavi kao praznik - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Slika: ePodravina
  • Mirna reintegracija Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema

    Mirna reintegracija Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema
    Mirna reintegracija je postignuta putem političkih pregovora, dijaloga i sporazuma, bez vojne akcije. Omogućila je povratak izbjeglica i prognanika, obnovu infrastrukture te uspostavu reda i sigurnosti. Započela je potpisivanjem Erdutskog sporazuma u siječnju 1996. između hrvatskih vlasti i tadašnjih vođa pobunjenih Srba. UN je osnovao privremenu upravu-UNTAES koja je imala zadaću provesti proces. Proces je okončan 15.1.1998. g. kada je područje potpuno reintegrirano u ustavno-pravni poredak RH.