Rimska Republika

Nastanak Rimske Republike

509 BCE

Rimska Republika nastaje završetkom vladavine posljednjeg kralja, Tarkvinija Oholog. Protjerali su ga iz Rima. Vlast preuzima Senat, a članovi Senata su svake godine birali dvojicu konzula da upravljaju Rimom.

Rimska Republika

Period: 509 BCE to 27 BCE

Zakonik dvanaest ploča

450 BCE

Zakonik dvanaest ploča je prvi i najvažniji zakonik na kojem su zapisana rimska građanska prava. Sadržava pravila iz različitih područja: privatno pravo, javno pravo, kazneno pravo.. Bio je urezan na brončane ploče te postavljen na rimskom forumu. Ploče nisu očuvane u cijelosti - uništene u u požaru tijekom galske provale.

Punski ratovi

264 BCE

Punski su ratovi trajali od 264. do 146. g. pr. Kr. Punskim ratovima nazivamo tri rata vođena između Rimske Republike i Kartage. Glavni uzrok ovih ratova bio je sukob interesa između Kartage i Rimske Republike u širenju. Rimljani su htjeli osvojiti Siciliju, koja je već bila pod vlašću Kartage. Punski ratovi uzrokovali su veliki broj žrtava na obje strane, broj poginulih vojnika mjerio se stotinama tisuća. Ovi ratovi smatraju se najvećim u dotadašnjoj povijesti.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Tiberije Grakho je kao pučki tribun, 133. g. pr. Kr. u Senatu zatražio podjelu državne zemlje proleterima. Prijedlog je prihvaćen te je zemlja dodijeljena siromašnima. Ta podjela nije išla u korist bogatim vlasnicima zemlje. Tiberija napadaju te on umire. Njegov brat, Gaj Grakho se nastavio baviti idejom o promjeni stanja u Rimu. Predložio je zakone o osnivanju kolonija za siromašne. Bogati Rimljani se nisu slagali s time, pa Gaj 121. g. pr. Kr. biva ubijen i bačen u Tiber.

Prvi građanski rat

88 BCE

Prvi se građanski rat vodi između Lucija Kornelija Sule i populara na čelu s Gajem Marijem. Povod rata je imenovanje vojskovođe za odlazak u rat protiv Mitridata IV. Završava Sulinom pobjedom, te on kasnije vlada kao diktator i proskripcijama progoni svoje protivnike.

Prvi trijumvirat

60 BCE

Prvi trijumvirat je sklopljen između Gaja Julija Cezara, Gneja Pompeja i Marka Licinija Krasa. Cilj im je rušenje Republike i preuzimanje vlasti. Cezar je imao političke veze, Kras je bio bogat i Pompej je imao vojsku. To im je bilo potrebno za rušenje Republike.

Drugi građanski rat

49 BCE

Drugi građanski rat počinje zbog Cezarove neposlušnosti prema Senatu. Cezar koristi svoju popularnost te prelazi rijeku Rubikon. Time krši zakon jer nije smio stupiti na italsko tlo. Tijekom prijelaza rijeke Rubikon, Cezar izriče poznatu rečenicu: "Kocka je bačena."

Atentat na Cezara

44 BCE

Na vrhuncu njegove moći Cezara je usmrtila skupina senatora u atentatu prilikom ulaska u Senat, na ožujske Ide 44. g. pr. Kr. Uboden je noževima 23 puta. Na čelu urote nalazili su urotnici iz patricijskih redova: Marko Junije Brut, Gaj Kasije Longin i Gaj Trebonije. Prema tradiciji Cezarove posljednje riječi upućene Brutu su bile: "Etiam tu, mi fili Bruti?"

Drugi trijumvirat

43 BCE

Naziv za savez između Gaja Julija Oktavijana, Marka Antonija i Marka Emilija Lepida. Njih troje preuzimaju i dijele vlast. Marko Antonije dobiva istok i Egipat, Marko Emilije dobiva Afriku, a Gaj Oktavijan ostatak zapadnih dijelova države. Oktavijan ubrzo izbacuje Lepida iz saveza, a u vojnom pohodu 31. g. pr. Kr. pobjeđuje Marka Antonija i kraljicu Kleopatru.

Kraj Rimske Republike i uspostava Rimskog Carstva

27 BCE

Oktavijan August 27. g. pr. Kr. preuzima vojno zapovjedništvo u svim provincijama. To označava kraj Republike.