-
Logaritamsko računalo
Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Konstruirao ga je Blaise Pascal kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Mana tog stroja bila je nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj
Izumitelj Charles Babbage 1822. godine izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Zbog financijskih i tehničkih poteškoća stroj nije mogao dovršiti. Godine 1991. Znanstveni muzej u Londonu je rekonstruirao diferencijalni stroj na temelju nacrta. -
Analitički stroj
Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih i izlaznih uređaja, memoriju i centralnu jedinicu. Po ideji smatra se prvim modelom računala sličnom današnjim. -
ENIAC
Pojavom elektronike nastaje ENIAC koji se smatra prvim elektroničkim računalom. Računalo je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Također računalo je imalo malu memoriju i nisu se mogle promijeniti opcije rada računala. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (one su se koristile za pohranu podataka). Izum je nazvan sortirnim stojem. Pokrenuta je komercijalna proizvodnja Hermanovog proizvoda. -
Z3
Konard Zuse godine 1938. izrađuje računalo Z1. kasnije izrađuje Z2. Godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. -
Mark1
Howard Aiken 1943. izrađuje prvo elektromehaničko računalo MARK I. u SAD-u. Mnogi su smatrali da je Mark1 prvi univerzalni kalkulator. Računalo je težilo oko 5 tona. -
Period: to
1. generacija
Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u binarnom kodu. Računala su ogromna te troše puno energije. -
UNIVAC
UNIVAC je bio prvi elektronički digitalni računalni dizajn opće namjene za poslovne programe robota proizveden u Sjedinjenim Državama. Dizajnirali su ga J. Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ENIAC-a. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podataka koristi se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi
računala. Računala postaju manja, jeftinija za proizvodnju, troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio računalu istovremeno izvršavanje više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija
- godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove “snage”. Početkom 80 - tih godina pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima.
-
Period: to
5. generacija
Generacija računala koja i danas traje. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija i lakša za korištenje. Pojavljuju se nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
