-
Period: 1580 to
RUČNA OBRADA PODATAKA
Ručna je obrada podataka najstariji oblik obrade podataka. Primjenjuje se u malom i jednostavnom poslu. Tijekom povijesti razvila su se razna pomagala za ručnu obradu podataka kao što su abak, papir, pero, drvorez,… Abak je prvo pomagalo za računanje te je nastalo prije pet tisuća godina u Babilonu. -
Logaritamsko računalo (pomično računalo)
Logaritamsko računalo (logaritmar), Wiliam Oughtreed stvara prvo logaritamsko računalo, u početku kružnog oblika.To je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Period: to
MEHANIČKA OBRADA PODATAKA
Koristila su se mehanička sredstva i pomagala. Primjenjuje se do kraja 19. st. To razdoblje obilježili su: John Napier, Blaise Pascal, Wilhelm Gottfried Leibniz, te Charles Babbage. John Napier 1612. otkrio je pojam logaritma. Blaise Pascal izumio je Pascalinu, stroj kojim se zbrajalo i oduzimalo. Wilhelm Gottfried Leibniz konstruirao je stroj koji je mogao množiti i dijeliti. Charles Babbage, zvan “ocem računala”, stvorio je koncept modernog računala. -
Pascalina
Blaise Pascal, francuski filozof i matematičar, 1642. izradio je mehanički stroj koji je mogao
relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj
je trebao pomoći njegovu ocu koji je radio kao
poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budu-
ći da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i
pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti i računanje drugog korijena. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj
Engleski izumitelj Charles Babbage 1822. izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća, financirala ga vlada, pokretao ga je parni stroj. -
Analitički stroj
Babbage 1833. stvara analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala poput ulaznih uređaja, memoriju, centralnu jedinicu i izlazne uređaje. Ovaj stroj, makar nije u potpunosti realiziran po Babbagovom planu, smatra se po ideji prvim modelom računala sličnom današnjim. -
Sortirni stroj
Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. Izum je nazvan sortirnim stojem. Stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u 1890 g.; osnivač IBM-a. -
Period: to
ELEKTROMEHANIČKA OBRADA PODATAKA
U ovome je razdoblju obrada brojčanih podataka unaprjeđena zbog knjig.strojeva i automata. Obrada teksta unaprjeđena pomoću pisaćih strojeva, strojeva za kopiranje, uređaja za diktiranje itd. Stroj Hermana Holleritha jako je važan za elektromeh.obradu podataka. Njegov sortirni stroj koristio se za popis stanovništva u SAD-u. Koristio je bušene kartice za spremanje podataka.
Računalo Z3 je temeljeno na binarnom br.sustavu, Mark 1 upravlja program te je Collosus služio za dešifr. njemačkih poruka. -
Prvi programibilni kalkulator
Konard Zuse 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. -
Mark I
Howard Aiken 1943. uz financijsku pomoć IBM izrađuje prvo elektromehaničko računalo MARK I. Računalo je težilo oko 5 tona. -
Prvo elektroničko računalo ENIAC
Pojavom elektronike nastaje ENIAC koji se smatra prvim elektroničkim računalom. Računalo se temeljilo na elektronskim cijevima te je moglo rješavati različite zadatke. Mana računala je da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao u mraku. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno (nije se moglo promijeniti opcije rada računala). Napravljeno od 18000 elektronskih cijevi pa je ENIAC pamtio i obrađivao podatke elektronski! Težak 30 tona. -
Period: to
Prva generacija računalnih sustva
Računala 1. generacije bila su ogromna, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). -
UNIVAC
U travnju 1946. Eckert i Mauchly dobili su depozit od 300.000 dolara za istraživanje novog računala pod nazivom UNIVAC. Računalo UNIVAC ili Universal Automatic Computer bilo je prvo računalo koje je s brojčanim i tekstualnim informacijama. Cijena ovog računala bila je jednaka milijun dolara.Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. -
Period: to
Druga generacija računalnih sustava
Druga generacija računalnih sustava se temelji na tranzistorima. Za pohranu podatak koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje ogromna, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
Treća generacija računalnih sustava
U trećoj generaciji se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
Četvrta generacija računalnih sustava
U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. Masovna proizvodnja počela je proizvodnjom Apple II i IBM PC te tako i uporaba osobnih računala. -
Period: to
Peta generacija računalnih sustava
Generacija računala koja i danas traje. Počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost
učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici. Razvija se nanotehnologija.