-
Rođenje
August Šenoa rođen je 14.11.1838. godine u Zagrebu, puno ime mu je August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa. -
Period: to
Rođenje - Smrt
-
Rani život i početak školovanja
Pučku školu je pohađao u Zagrebu. Prvi razred gimnazije je pohađao Pečuhu, ali se godinu kasnije vratio u Zagreb gdje je završio Klasičnu gimnaziju 1857. godine. Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu. Upisao se je 1857. godine na zagrebačku Pravoslovnu akademiju. Godine 1858. godinu dana studirao je medicinu u Beču. -
Studiranje
Godine 1858. godinu dana studirao je medicinu u Beču. Potom je, dobivši stipendiju od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, nastavio studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine. No, studij nije završio jer nije položio završne ispite. -
Početci književnog rada
Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili "zaorao" prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). U javnosti se prvo pročuo kao novinar dopisima iz Praga za Pozor, osobito političkim člancima i feljtonima Praški listovi. Godine 1862. Šenoa udara temelje modernom hrvatskom feljtonu, osigurava mu dignitet i pretvara ga u eminentno literarni žanr. -
Književna karijera
Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoa je uveo roman u hrvatsku književnost i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta, u Europi druge polovice 19. stoljeća dominantna književna vrsta, postala omiljenim štivom. U skladu s literarnim programom koji je formulirao u kritičko-polemičkom tekstu "Naša književnost", 1865., Šenoin je veliki romaneskni projekt usmjeren na građu iz nacionalne povijesti te na suvremene događaje. -
Pisanje romana
Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoa je uveo roman u hrvatsku književnost i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta, u Europi druge polovice 19. stoljeća dominantna književna vrsta, postala omiljenim štivom. Šenoin je veliki romaneskni projekt usmjeren na građu iz nacionalne povijesti te na suvremene događaje. Napisao ih je pet: Zlatarovo zlato, 1871., Čuvaj se senjske ruke, 1875., Seljačka buna, 1877., Diogenes, 1878. i Kletva, 1880. – 1881., nedovršeno djelo. -
Politika
Bio je politički angažiran u Narodnoj stranci. Bijaše umjetničkim ravnateljem u Hrvatskom zemaljskome kazalištu (prethodnici HNK) od 1868. do 1870. godine, a potom njegovim dramaturgom do 1873. godine, kad postaje gradskim senatorom. Bio je urednikom društvenoknjiževnoga časopisa Vienac od 1874. godine i potpredsjednikom Matice hrvatske od 1877. do 1881. godine. -
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato napisao je August Šenoa, vjerojatno najutjecajnija ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Roman je napisan 1871. godine te je iste godine objavljen u nastavcima u časopisu Vienac. Često se kaže kako je ovaj roman zapravo prvi hrvatski povijesni roman, a prema Šenoi je i cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti dobilo naziv. Riječ je o Šenoinom dobu ili protorealizmu koje počinje otprilike ukidanjem Bachova apsolutizma 1860. i traje sve do Šenoine smrti 1881. -
Prijan Lovro
U njoj se pojavljuje lik pripovjedača Augusta i lik pripovjedačeva prijatelja (prijana) Lovre, građen prema Šenoinu prijatelju iz studentskih dana. Prijan Lovro prva je hrvatska realistička novela, a njome se u hrvatsku književnost uvodi tema društvenoga uspjeha. O autoru August Šenoa (1838. – 1881.) stvarao je u razdoblju predrealizma. -
Seljačka buna
Seljačka buna povijesni je roman Augusta Šenoe koji je 1877. objavljivan u Vijencu, a 1878. godine objavljen je kao knjiga. Roman nosi podnaslov “Historička pripovijest XVI. stoljeća” pa se može promatrati kao povijesna monografija u formi romana. -
Naslijeđe
August Šenoa umro je u Zagrebu 1881. godine. Njegove lirske pjesme koje zauzimaju važnije mjesto samo u prvim godinama njegova stvaralaštva bile su slabijeg uspjeha. Manje je značajan kao ljubavni, a više kao politički i socijalni pjesnik. Šenoa je u mnogim pjesmama izražavao pokretačke ideje svojega doba i politički program Strossmayerova narodnjaštva (Na Ozlju gradu, Hrvatska pjesma, Budi svoj!, U slavu J. J. Strossmayera, Klevetnikom Hrvatske, Hrvat Bosni i ine). -
Smrt
August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u Velikom potresu 1880. godine.