Stari istok i Grčka

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta

3000 BCE

3000.g.pr.kr
UJEDINJENJE GORNJEG I DONJEG EGIPTA
-ujedinjenjem zemlje počinje rano dinastijsko razdoblje staroegipatske povijesti
Narmer, posljednji kralj preddinastijskog razdoblja nakon dugotrajnog ratovanja Narmer je osvojio Donji Egipat i ujedinio zemlju
njegov nasljednik, Horush-Ash koji je najvjerojatnije dobio naziv Menesbio je začetnik I.dinastije

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta

3000 BCE

3000.g.pr.kr
UJEDINJENJE GORNJEG I DONJEG EGIPTA
-ujedinjenjem zemlje počinje rano dinastijsko razdoblje staroegipatske povijesti
Narmer, posljednji kralj preddinastijskog razdoblja nakon dugotrajnog ratovanja Narmer je osvojio Donji Egipat i ujedinio zemlju
njegov nasljednik, Horush-Ash koji je najvjerojatnije dobio naziv Menesbio je začetnik I.dinastije

Osvajanje Sumerskih gradova-država

2300 BCE

istočnosemitski kralj Sargon I. osvaja sumerske gradove-države i prodire sve do Crnog mora. ← 2296. Akad (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomoć činovnika i raspolaže stalnom vojskom

osvajanje sumerskih gradova-država

2300 BCE

istočnosemitski kralj Sargon I. osvaja sumerske gradove-države i prodire sve do Crnog mora. ← 2296. Akad (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomoć činovnika i raspolaže stalnom vojskom

Na obalama Eufrata osniva se Babilon (Babli = Božje dveri).

1894 BCE

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku. Babilon je bio glavni grad Babilonskog Carstva. Ime mu potječe odhebrejske riječi Bābel (grčki Babylon) prema akadskoj riječi Babilu, što znači „Božja vrata”, a koja je bila prijevod sumerskog imena za grad, Kadingirr.

Hamurabijev zakonik

1728 BCE

Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije i piše svoj "zakonik" (oko ← 1760.) - strogo zakonodavstvo na osnovi načela: "Oko za oko, zub za zub". Procvat matematike: uporaba cijelih brojeva, razlomaka i kvadratnih korijena; gradnja kanala; napredovanje trgovine i obrta, vrijeme procvata babilonske književnosti: napisan je "Ep o Gilgamešu".

Mikenska kultura

1600 BCE

Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj koje pripada Heladskom razdoblju egejske kulture. Za razliku otmjenosti i lakoći kojom odiše kretska kultura, mikenska kultura, odiše snagom, čvrstinom i stabilnošću. Mikenjani su uveli nekoliko inovacija u inženjerstvu, arhitekturi i vojnoj infrastrukturi, dok su u isto vrijeme trgovali širom Sredozemlja.

Grčko-Trojanski rat

1194 BCE

Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepše žene na svijetu i supruge spartanskog kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Na kraju grad osvajaju varkom; prave se da napuštaju opsadu i odlaze ostavljajući pred Trojom drvenog konja (Trojanski konj). Trojanci konja uvlače u grad usprkos upozorenjima proročice Kasandre i svećenika Laokonta. Grčki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad biva osvojen.

Osvajanje Izraela

722 BCE

Šalmanasar V. gotovo je sigurno osvojio Samariju i kraljevstvo Izrael, a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator Sargon II. koji nastavlja s osvajanjima. Ipak, morao se suočiti i s unutarnjim nemirima, koji su dali povoda vazalinim državama, Damasku, Arpadu i Samariji, da se pobune. Svoj je utjecaj proširio i na Cipar. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama.

Solonove reforme

594 BCE

Bio je izabran za arhonta s ovlastima da u Ateni provede reforme. Oslobodio je seljake od vezanosti za zemlju; ukinuo hipotekarne dugove na zemlju i ropstvo zbog dugova; uveo maksimum za zemljišni posjed. Građane je podijelio u klase (razrede) prema visini prihoda od poljodjelstva, a opseg njihovih političkih prava i dužnosti (porezi, vojna služba) odredio je prema visini toga dohotka. Bez političkih prava ostali su jedino bezemljaši, u Ateni naseljeni stranci i robovi.

Babilonsko sužanjstvo

587 BCE

Razdoblje u povijesti židovskoga naroda nakon zauzeća Jeruzalema kada je gotovo cijela židovska vladajuća klasa bila zatočena u Babiloniji. Perzijski kralj Kir II. osvojio Babilon i donio edikt kojim se Židovi smiju vratiti u svoju zemlju. Židovi koji su ostali u Babilonu utemeljili su snažnu dijasporu. Tijekom babilonskoga sužanjstva zatočenici su sačuvali svoj identitet obdržavajući Zakon, obrezivanje i šabat.

Pad Babilona

539 BCE

Babiloniju napadaju Perzijanci predvođeni kraljem Kirom Velikim. Bitka se odigrala kod Opisa, nedaleko od današnjeg Bagdada. Nabonid je potučen, a Perzijanci ulaze u Babilon. Otada više unije bilo u Babilonij domaćih vladara.

Osvajanje Perzijske vlasti

405 BCE

Od kasnog 5. vijeka Perzijsko carstvo bilo je žarište stalnih sukoba i pobuna. 405. p. n. e. uspjela je pobuna u Egiptu; tri godine kasnije Kir Mlađi, brat kralja Artakserksa II unajmio je 10.000 grčkih plaćenika i krenuo na istok, zauzeti vlast, ali je prilikom tog poduhvata poražen. Vladavine posljednih kraljeva počinjale su i završavale ubistvima. Kasnije carstvo je zauzeo Aleksandar Veliki, te ono postaje dio novog helenističkog svijeta.

Aleksandar III. osvaja Perziju

334 BCE

Povjerio Antipatru pravu nad Makedonijom i Grčkom pa s 30 000 pješaka i 5000 konjanika krenuo na Perziju, prešao u Malu Aziju, pobijedio perzijsku vojsku kod rijeke Granika, a nakon toga gotovo cijela Mala Azija došla je pod njegovu vlast.

Aleksandar III. Osvaja Egipat

332 BCE

Pošto je organizirao upravu u osvojenome području 333. pr. Kr., zauzeo je prijestolnicu Frigije Gordij (→ gordijski čvor), pobijedio Darija III. kod Isa, osvojio Feniciju i 332. pr. Kr. Egipat, gdje je osnovao Aleksandriju