Slikovna lenta Rima

Prvi kralj: Romul

753 BCE

Romul je bio prvi Rimski kralj, prema legendi osnovao je Rim nakon što je ugledao više ptica od svog brata Rema. Vladao je od 753. g. pr. Kr. do 715. g. pr. Kr. Romul je osnovao Senat.
Odabrao sam Romula jer je kao prvi rimski kralj pokrenuo razvoj kraljevstva. (Izvor: https://enciklopedija.hr)

Osnutak Rima

753 BCE

Rim su prema legendi osnovali blizanci Romul i Rem 753.g pr. Kr. Braća su se posvađala oko zidina i Romul je ubio Rema. Grad Rim je nastao na sedam brežuljaka, a isto je toliko kraljeva prema legendi vladalo Rimom: Romul, Numa Pompoloje, Tulo Hostilije, Anko Marcije, Tarkvinije Prisko, Servije Tulije i Tarkvinije Oholi.
Odabrao sam ovaj događaj jer označava početak rimske povijesti. (Izvor: https://povijest.hr)

Rimsko kraljevstvo

Period: 753 BCE to 509 BCE

Zadnji kralj: Tarkvinije Oholi

534 BCE

Tarkvinije Oholi je vladao od 534. g. pr. Kr. do 509. g.pr. Kr. Učvrstio je rimsku vlast nad susjednm plemenima. Sagradio je hram Jupitera Kapitolijskog. Bio je tirarnin i nasilnik. Nakon što je protjeran iz Rima započelo je razdoblje Rimske Republike.
Odabrao sam Tarkvinija Oholog jer je njegovim protjerivanjem započelo razdoblje Rimske Republike (Izvor: https://povijest.hr)

Rimsko kraljevstvo završava 509. g. pr. Kr.

509 BCE

Rimljani su 509. g. pr. Kr. protjerali iz grada posljednjeg rimskog kralja Tarkvinija Oholog, čime je završila etrurska vladavina i počelo razdoblje Rimske Republike. Odabrao sam ovaj događaj jer označava kraj vladavine kraljeva u Rimu. (Izvor: https://accademiastudioitalia.com/hr/our-blog/)

Lucije Junije Brut i Tarkvinije Kolatin - prvi konzuli

509 BCE

Lucije Junije Brut i Tarkvinije Kolatin su uz pomoć naroda protjerali kralja Tarkivija Oholog iz Rima 509. g. pr. Kr. Vlast je preuzeo Senat i izabrao njih dvojicu kao konzule koji su upravljali Rimom. Oni su imali najvišu političku, upravnu i vojnu vlast. S.P.Q.R označava kraticu za Rimski senat i Rimski narod. Odabrao sam prve konzule jer su preuzeli vlast u Rimskoj Republici (Izvor: https://povijest.hr)

Rimska republika

Period: 509 BCE to 27 BCE

Donesen zakonik dvanaest ploča

451 BCE

Zakonik dvanaest ploča donesen je 451. g. pr. Kr. On je prva kodifikacija rimskog prava. Bio je objavljen na rimskom formu na dvanaest ploča. Sastavila ga je komisija od deset članova. Sadržava pravila tadašnjeg običajnog prava. Zakonik dvanaest ploča predstavlja osnovu cjelokupnog Rimskog građanskog prava.
Odabrao sam ovaj događaj jer predstavlja početak Rimskog prava. (Izvor: https://enciklopedija.hr)

Izgradnja ceste Via Appia

312 BCE

Izgradnja ceste Via Appia je bila 312. g. pr. Kr. Sagradio ju je 312. godine prije Krista Appius Claudius Caecus, Via Appia je prvobitno izgrađena kako bi se olakšalo vojno kretanje i komunikacija. S vremenom je postao ključna ruta za trgovinu, kulturnu razmjenu i hodočašće, povezujući Rim s njegovim dalekim teritorijima.
Odabrao sam ovaj događaj jer predstavllja najstariji i najvažniji put sagrađen u Rimskoj Republici. (Izvor: https://accademiastudioitalia.com/hr/our-blog/)

Prvi Punski rat

264 BCE

Prvi punski rat je trajao od 264. g. pr. Kr. do 241. g. pr. Kr. Uzrok rata je sukob prevlasti nad žitorodnom Sicilijom. Posljedica rata je Kartaga je platila visoku ratnu odštetu i predala Siciliju, Korziku i Sardiniju Rimu. Rim je pretvorio ta područja u provincije.
Odabrao sam Punske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Prvi Ilirski rat

229 BCE

Prvi Ilirski rat trajao je od 229. g. pr. Kr. do 228. g. pr. Kr. Uzrok rata je Rimljani su od ilirske kraljice Teute zatražili da prestane gusariti, što je ona odbila. Posljedica rata je Ilirima je zabranjeno gusarenje i ograničena im je plovidba. Tetua se morala odreći prijestolja, a Rimljani su Demetriju na upravu dali Pharos
Odabrao sam lirske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Drugi Ilirski rat

219 BCE

Drugi Ilirski rat trajao je od 219. g. do 218. g. Uzrok rata je Iliri su nastavili gusariti unatoč uvijetima mira iz prošlog rata. Posljedica rata je Demetrije bježi u Makedoniju, gdje mu utočište pruža makedonski kralj. Iliri su priznali rimsku vlast.
Odabrao sam lirske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Drugi Punski rat

218 BCE

Drugi punski rat je trajao od 218. g. pr. Kr. do 202. g. pr. Kr. Uzrok rata je Kartaški vojskovođa Hanibal odlučuje napasti Rimljane u Italiji kako bi se osvetio za poraz u prvom punskom ratu. Posljedica rata je Kartaga je ponovno platila veliku ratnu odštetu i priznala vlast Rima, kojemu je morala prestati svoju ratnu mornaricu i Španjolsku, koja postaje provincija Hispanija.
Odabrao sam Punske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Treći Ilirski rat

168 BCE

Treći Ilirski rat je trajao od 168. g. pr. Kr. do 167. g. pr. Kr. Uzrok rata je Gencije, posljednji kralj Ilirskoga Kraljevstva, bio je optužen za gusarenje i napade na rimske građane. Posljedica rata je Ilirsko Kraljevstvo prestaje postojati, a područuje kojim se rasprostiralo postaje provincija Ilirik.
Odabrao sam lirske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Treći Punski rat

149 BCE

Treći punski rat je trajao od 149. g. pr. Kr. do 146. g. pr. Kr. Uzrok rata je Kartaga je gospodarski napredovala unatoč teškim uvjetima mira koje joj je nametnuo Rim. Posljedica rata je Kartaga je sravnjena sa zemljom, stanovništvo prodajno u roblje a na području grada i okolice stvorena je provincija Afrika.
Odabrao sam Punske ratove jer su u njima Rimljani proširili svoj teritori. (Izvor: https://www.e-sfera.hr)

Spartakov ustanak

73 BCE

Gladijator Spartak 73. g. pr. Kr. predvodi pobunu robova protiv Rimske republike. Osim robova, u pobuni su sudjelovali i siromašni građani. Cijela južna Italija je bila pod vodstvom ustanika. Spartakovom smrću 71. g. pr. Kr. završen je treći robovski rat.
Odabrao sam ovaj događaj jer predstavlja pobunu robova i siromašnih građana protiv vlasti. (Izvor: https://povijest.hr)

Prvi car: Octavian August

27 BCE

Octavian August vladao je od 27. g. pr. Kr. do 14. g.
Njegovim dolaskom na vlast Rimska Republika postala je carstvo. Imao je ovlasti vrhovnog svećenika, princepsa, pučkog tribuna, doživotnog konzula i inperatora. Nastupilo je razdoblje stabilnosti i obnove države. Počinju se provoditi preforme, razvijaju se umjetnost i znanost.
Odabrao sam Octaviana Augusta jer je prvi car u Rimskom Carstvu
(Izvor: https://povijest.hr)

Rimsko carstvo

Period: 27 BCE to 476

Car Klaudije prvi

41

Vladao je od 41. g. do 54. g. U doba cara Klaudija osvojena provincija Britanija koju su osvajali od Cezarovog doba. Dao je izgraditi luku Ostiju. Napisao je djelo o rimskoj povijesti od Augusta do njegovog doba. Njegova žena Agripina navela ga je da prijestolje osigura njenom sinu Neronu i onda ga dala ubiti.
Odabrao sam Klaudija prvog jer je za njegovo vrijeme proširen teritori rimskog carstva (Izvor: https://enciklopedija.hr)

Car Neron

54

Vladao je od 54. g. do 68. g.p Pripisuje mu se podmetamje velikog požara 64. g. kako bi dobio inspiraciju za novu pjesmu. Požar je trajao šest dana i uništio veći dio grada. Posljedica je bila slabljenje autoriteta cara Nerona i julijevsko-klaudijevske dinastije. Vodio je nesigurne ratove na istoku i trošio je novac na rastrošan život
Odabrao sam Nerona jer je bio posljednji car julijevske-klaudijevske dinastije. (Izvor: https://povijest.hr)

Car Vespazijan

69

Vladao je od 69. g. do 79. g. Za vrijeme cara Vespazijana 75. g. započela je izgradnja Koloseuma, simbola Rimskog carstva i najvećeg amfiteatra na svijetu. Koristio se za gladiatorske borbe i javne priredbe. Za vrijeme Vespazijana završen je rat protiv Židova, razrušen hram u Jeruzalemu i Židovi raseljeni po istočnim provincijama.
Odabrao sam Vespazijana jer je pokrenuo izgradnju koloseuma. (Izvor: https://povijest.hr)

Nestanak Pompeja

79

Pompeji su nestali 79. g. jer je vulkan Vezuv eruptirao . Cjeli grad je bio zatrpan pepleom i malim kamenčićima lave. Ostaci grada su otkriveni oko 1600 g. kasnije sredinom 17 stoljeća.
Odabrao sam ovaj događaj jer su na ostacima Pompeja sačuvani vrijedni povijesni izvori o životu stanovnika rimske države (Izvor: https://povijest.hr)

Car Dioklecijan

284

Car Dioklecijan vladao je od 284. g. do 305. g. Odbacio je odredbu prvi među jednakima i uzeo titulu dominusa (vladar ima neograničenu vlast). Prekinuo je razdoblje anarhije i proveo reforme, omogućio je oporavak carstva i njegov opstanak zbog učestalih sukoba na granicama. Uvodi novi način vladanja tetrahiju čime je vlast podijeljena između četvorice suvladara.
Odabrao sam Dioklecijana jer je omogućio oporavak carstva. (Izvor: https://povijest.hr)

Konstantinopol-nova prijestolnica Rimskog carstva

330

Rimski car Konstantin osnovao je 11.5. 335. g. grad Konstantinopol kao novu prijestolnicu umjesto Rima. Premještanje prijestolnice na područje istoka vodilo je prema propasti zapadnog dijela Carstva.
Odabrao sam ovaj događaj jer predstavlja početak propasti zapadnog rimskog carstva. (Izvor: https://povijest.hr)

Podjela Rimskg carstva na istočno i zapadno

395

Prije svoje smrti car Teodozije 395. g. dijeli carstvo na dva dijela i ostavlja ih svojoj dvojici sinova. Rimsko carstvo dijeli se na zapadno i istočno.
Odabrao sam ovaj događaj jer je značajan u Rimskoj povijesti. (Izvor: https://accademiastudioitalia.com/hr/our-blog/)

Zadnji car: Romul Augustul

475

Romulus Augustul je vladao od 475. g. do 476. g. , na vlast je došao uz pomoć svoga oca vojskovođe Oresta. Vladavina mu je bila ograničena na Italiju. s vlasti ga je svrgnuo germanski vojskovođa Odoakar.
Odabrao sam Romula Augustula jer je on bio posljednji car Zapadnog Rimskog Carstva. (Izvor: https://povijest.hr)

Pad Zapadnog Rimskog carstva

476

Pad Zapadnog Rimskog Carstva dogodio se 476. g. nakon što je germanski vojskovođa Flavije Odoakar zbacio maloljetnog rimskog cara Romula Augstula i proglasio se kraljem Italije.
Odabrao sam ovaj događaj jer označava kraj jednog povijesnog razdoblja. (Izvor: https://povijest.hr)