Rimska republika-lenta vremena

NASTANAK RIMSKE REPUBLIKE

509 BCE

Rim su osnovali Romul i Rem 753. g. pr. Kr., a zadnji kralj koji je vladao Rimom bio je Tarkvinije Oholi. On je 509. g. pr. Kr svrgnut i tim događajem Rim postaje republika. Strukturu vlasti činili su kralj, Senat te Narodna skupština, a rimsko društvo činili su patriciji, plebejci i robovi.

ZAKONIK DVANAEST PLOČA

451 BCE

Zakonik dvanaest ploča bio je prvi zapis rimskih zakona. Napisani su na mjedenim pločama koje su izložene na Forumu. Tamo su stajale do galske provale Rima 390. g. pr. Kr.

PROVALA GALA U RIM

387 BCE

Prema legendi, tijekom jedne noći Gali su odlučili zauzeti Kapitolij na prepad dok Rimljani spavaju, no dok su se penjali uz zidine, svete guske božice Junone svojim su gakanjem probudile Rimljane te su se uspjeli uspješno obraniti. Gali su se na kraju povukli na sjever nakon što im je isplaćena velika otkupnina u zlatu.

PUNSKI RATOVI

246 BCE

Punski ratovi su tri rata između Rima i Kartage. Traju od 246. g. pr. Kr. do 146. g. pr. Kr. Sva tri rata završavaju pobjedom Rima te su na kraju trećeg Rimljani zauzeli i razorili Kartagu.

REFORME BRAĆE GRAKHO

133 BCE

Tiberije Grakho je 133.pr.Kr postao pučki tribun te predložio podjelu državne zemlje proleterima. Njegov prijedlog je prihvaćen te je dio zemlje dodijeljen siromašnima. Gaj Grakho nastavio je rad svoga brata i predložio zakone za osnivanje kolonija za siromašne, no 121. g. pr. Kr. je optužen da postupa suprotno potrebama rimskoga naroda te je zbog toga izgubio položaj pučkoga tribuna.

PRVI GRAĐANSKI RAT

88 BCE

Prvi građanski rat trajao je od 88. g. pr. Kr. do 82. g. pr. Kr. Sukob je bio između Lucija Kornelija Sule i Gaja Marija. Povod ratu bilo je imenovanje Gaja Marija za vojskovođu u ratu protiv Mitridata IV., a vojskovođa je trebao biti Sula. On nakon toga s vojskom odlazi u Rim i počinje progoniti svoje političke protivnike. Rat završava Sulinom pobjedom.

PRVI TRIJUMVIRAT

60 BCE

Prvi trijumvirat je politički savez kojeg je Cezar sklopio s Pompejem i Krasom 60. g. pr. Kr.

DRUGI GRAĐANSKI RAT

49 BCE

Drugi građanski rat trajao je od 49. g. pr. Kr. do 46. g. pr. Kr. Senat je zapovjedio Cezaru da se vrati u Rim, no Cezar ih nije poslušao, nego je sa svojim legijama prešao rijeku Rubikon čime započinje građanski rat. U tom ratu je pobijedio Gneja Pompeja u bitci kod Farsala.

CEZAROVE REFORME

46 BCE

Cezar je pokrenuo mnoge reforme. Dao je isušiti močvare kako bi povećao obradive površine u Italiji, osigurao je brojne pomorske putove, naredio novi popis stanovništva, donio zakon o ograničenju kupovine luksuzne robe te zakon koji je nagrađivao obitelji s više djece kako bi ubrzao ponovno naseljavanje Italije. Uveo je zakon o restrukturiranju duga koji je rezultirao brisanjem oko četvrtine svih dugovanja stanovništva itd.

DRUGI TRIJUMVIRAT

43 BCE

Nakon Cezarove smrti, Marko Antonije sklapa savez s Gajem Oktavijanom i Markom Lepidom te oni stvaraju drugi trijumvirat. Preuzimaju i dijele vlast. M. Antonije dobiva istok i Egipat, M. Lepid Afriku, a Oktavijan ostatak zapadnih dijelova države. Ubrzo Oktavijan iz saveza izbacuje Lepida, a u velikoj pomorskoj bitci kod rta Akcija 31. g. pr. Kr pobjeđuje M. Antonija. Egipat postaje rimska provincija, a Oktavijan iz sukoba izlazi kao pobjednik koji preuzima vlast u svoje ruke.