RIMSKA REPUBLIKA

POSTANAK REPUBLIKE

509 BCE

Prije postanka republike, zadnji kralj koji je vladao Rimom bio je Tarkvinije Oholi ( Tarkvinije Superbo). Zbog nasilja njegova sina Seksta nad rimskom matronom Lukrecijom, protjeran je.Time Rim 509.g.pr.Kr, postaje republika. Rimljani su smatrali da bi upravljanje državom trebalo biti javno te da se tiče naroda. Vlast preuzima Senat, a on svakih godinu dana bira dvojicu konzula. Što se tiče rimskog društva, ono je bilo podijeljeno na patricije ,plebejce i robove.

ZAKONIK DVANAEST PLOČA

451 BCE

Zakonik 12 ploča bio je prva kodifikacija rimskog prava.To je uglavnom bilo običajno pravo. Sastavila ga je komisija od 10 članova te je nastao kao rezultat borbe patricija i plebejaca. Plebejci su se žalili da se isključivo patriciji bave pravom za vlastiti interes. Zakonik je objavljen na rimskom forumu , a u Ciceronovo doba, djeca su ga u školama učila napamet.

PUNSKI RATOVI

264 BCE

Punski ratovi tri su rata vođena između Rima i Kartage za prevlast na Sredozemlju. Prvi Punski rat(264.-241.) vodile su se borbe za Sicilju.Rimljani su izgradili prvu pomorsku flotu i pobijedili Kartažane. Drugi punski rat vođen je od 218.g.pr.Kr. do 201.g.pr.Kr. Rat je izazvan trgovačkim procvatom Kartage.Kartaški vođa Hanibal prešao je Alpe i prodorom u Italiju porazio Rimljane.Treći punski rat od 149.g.pr.Kr. do 146g.pr.Kr. završio je tako što su Rimljani zauzeli i razorili Kartagu.

REFORME BRAĆE GRAKHO

133 BCE

Tiberije Grakho 133.pr.Kr postao je pučki tribun te predložio podjelu državne zemlje(ager publicus) proleterima. Njegov prijedlog je prihvaćen te je dio zemlje dodjeljen sirotinji. Gaj Grakho nastavio je rad svoga brata i predložio zakone za osnivanje kolonija za siromašne.

PRVI GRAĐANSKI RAT

88 BCE

Suparnici Prvog građanskog rata bili su Gaj Marije, koji je bio predvodnik stranke populara(želi smanjiti utjecaj Senata), i Lucije Kornelije Sula, predvodnik stranke optimata(želi održati utjecaj Senata).Povod ratu bio je imenovanje Sule za vojskovođu u ratu protiv Mitridata IV. Senat je kasnije ipak imenovao Gaja Marija. Sula nakon toga s vojskom odlazi u Rim i počinje progoniti svoje političke protivnike- Marijevce. Rat završava Sulinom uspostavom diktature.

SULINA DIKTATURA

82 BCE

Sula je od Senata na neograničeno vrijeme dobio diktatorske ovlasti te se brinuo o cjelokupnoj državnoj vlasti. Uveo je proskripcije-propise protivnika, koji su ubijeni te im je oduzeta imovina.Nakon što se rješio svh protivnika, ojačao je Senat. 79. g.pr.Kr. povukao se na svoje seosko imanje gdje je i umro od bolesti. Bio je prvi rimski građanin za kojeg znamo da je imao državni sprovod.

KATILININA UROTA

63 BCE

Činjenicu da je država bila u krizi, iskoristio je rimski političar, propali nobil, Lucije Sergije Katilina.Nakon što mu je onemogućena kandidatura za konzultat, skovao je plan da se ubiju izabrani konzuli i sruši senatska vlast. Plan nije uspio, ali se urota proširila po cijeloj Italiji. Tome se protivio Marko Tulije Ciceron:"Dokle češ, Katilino, zlorabiti strpljivost našu?".Katilina se 62.g.pr.Kr. skriva u Etruriji, a ostali su urotnici poraženi.

PRVI TRIJUMVIRAT

60 BCE

Prvi trijumvirat predstavlja Cezarovo sklapanje političke koalicije s Krasom i Pompejem. Cilj je bio rušenje republike i preuzimanje vlasti.

DRUGI GRAĐANSKI RAT

49 BCE

Senat je opozvao Cezara i zatražio raspuštanje vojske.
49.g.pr.Kr. Cezar prelazi Rubikon i time krši zakon zbog toga što vojska nije smijela stupiti na italsko tlo ( " Alea iacta est").

CEZAROVA DIKTATURA

46 BCE

46.g.pr.Kr. Cezar postaje doživotni dikatator, imperator, konzul, pantifex maximus te dobiva i naziv "otac domovine". Reformirao je sudstvo, reorganizirao Senat(povećao broj senatora na 900), uveo julijanski kalendar, provodio kolonzaciju...

CEZAROVA SMRT

44 BCE

Atentat na Cezara izvršen je 15.ožujka 44.g.pr.Kr od strane urotnika na čelu sa Markom Junijem Brutom i Gaj Kasijem Longinom. Urotnici su u Pompejevom kazalištu noževima izboli Cezara( " Zar i ti, sine Brute?"). Nakon Cezarove smrti izbijaju nemiri.

DRUGI TRIJUMVIRAT

43 BCE

Drugi trijumvirat koalicija je u koju su stupili Gaj Oktavijan, Marko Antonije i Marko Emilije Lepid. Trijumviri su tada imali vrhovnu vlast u državi te su se proskripcijama riješavali protivnika. Trijumvirat je trajao do 33.g.pr.Kr.