Rimska Republika

Početak Rimske Republike

509 BCE

Ustankom je protjeran Tarkvinije Superbo Oholi i Rim je postao Republika. Vođe ustanka billi su Lucije Junije Brut i Tarkvinije Kolatin. Rim je zavladao cijelim Apeninskim poluotokom, Sredozemljem, sjevernom Afrikom i dijelom Azije.

Zakonik dvanaest ploča

451 BCE

Prva kodifikacija rimskog prava. Izložen na rimskom forumu i napisan na brončanim pločicama. Predstavlja temelje građanskih prava. Sastavila ga je komisija od 10 članova (decemviri). U originalu se zove "Leges duodecim tabularium". Na Forumu je stajao sve do provale Gala u Rim.

Provala Gala u Rim

387 BCE

Rim su od provale Gala spasile guske. Gali su provalili sa sjevera Apeninskog poluotoka te zauzeli i opljačkali grad. Po noći su odlučili zauzeti Kaptolij, no dok su se penjali uz zidine, svete guske božice Junone svojim su gakanjem probudile Rimljane te su se uspjeli uspješno obraniti. "Guske su spasile Rim."

Punski ratovi

264 BCE

Punski ratovi trajali su od 264. g. pr. Kr. d 146. g. pr. Kr. To su bili ratovi između Rima i Kartage za prevlast na Sredozemlju. U sva tri rata pobjedili su Rimljani. Ratovi su završeni tako što je Kartaga razorena,a Rimljani su posolili zemlju i prokleli ju.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Tiberije Grakho izabran je za pučkog tribuna 133. g. pr. Kr. Zakonom je htio ograničiti količinu zemlje u rukama jedne obitelji i ostatak zemlje podijeliti sirotinji. Senat je sprječavao provođenje njegovih mjera i izbili su nemiri, a Tiberije je ubijen. Njegov brat Gaj Grakho izabran je za pučkog tribuna 123. g. pr. Kr. Predložio je prijedlog za osnivanje kolonija za siromašne, no optužili su ga za svetogrđe te je izgubio položaj.

Prvi građanski rat

Period: 88 BCE to 82 BCE

U prvom građanskom ratu sukobili su se rimski optimati na čelu s konzulom Lucijem Kornelijem Sulom i populari na čelu s Gajem Marijem. Rat je završen Sulinom pobjedom, ali je Sula nije mogao iskoristiti zbog odlaska u prvi mitridatski rat što je dovelo do povratka Marijevaca na vlast. Nakon što se vratio u Rim uveo je Sulinu diktaturu.

Prvi trijumvirat

60 BCE

Tajni savez trojice čiji je cilj bio rušenje Republike i preuzimanje vlasti. Članovi saveza bili su: Gaj Julije Cezar, Gnej Pompej i Marko Kras. "savez uma, snage i bogatstva"

Drugi građanski rat

Period: 49 BCE to 46 BCE

Nakon raspada prvog trijumvirata to postaje duumvirat, a među duumviratima javlja se nepovjerenje. Cezar je s legijom prešao rijeku Rubikon koja je označavala granicu između Galije i Italije. Time je započeo drugi građanski rat. Cezar je u Hispaniji porazio Pomejove snage i ponudio im predaju.Nakon povratka Cezar je proglašen diktatorom.

Cezarova diktatura

46 BCE

Cezar je svoje diktature provodio od 46. do 44. g. pr. Kr. Proveo je mnoge reforme, a neke od značajnijih su: uvođenje julijanskog kalendara, poticanje trgovine i gradnje cesta, provođenje kolonizacije i romanizacije, dao je isušiti močvare. Senatori su se bojali gubitka vlasti i to je dovelo do urote koju je predvodio Marko Junije Brut. Cezar je ubijen na sjednici Senata 15. ožujka 44. g. pr.Kr.

Drugi trijumvirat

43 BCE

Cilj je bio uspostavljanje reda u državi. Članovi saveza bili su: Marko Antonije, Emilije Lepid i Gaj Oktavijan. Međusobno su podijelili državu.