Rimska Republika

Početak Rimske Republike

509 BCE

Lucije Junije Brut i Trakvinije Kolatin svrgnuli su posljednjeg kralja Tarkvinija Oholog s trona te postali prvi konzuli. Službeni naziv - Senatus Populusque Romanus (Senat i Narod Rimski) Ovaj događaj je bio velika prekretnica za Rimsku, pa čak i svijetsku povijest.

Secessio plebis

494 BCE

Plebejci su se za ravnopravnost borili metodom secessio, nešto slično generalnom štrajku plebsa, te bi otišli na neko mjesto izvan grada. Već nakon prvog puta prisilili su patricije na djelomičan oprost dugova, priznanje plebejskog prava na vlastite skupštine te biranje svojih službenika. Iako postoji podjela građana, plebejci su se borili za svoju ravnopravnost. S vremenom su dobijali sve veća prava.

Zakonik 12 ploča

451 BCE

1. pr. Kr - 450. pr. Kr. Napisan je zakonik koji je bio objavljen na rimskom forumu na 12 ploča. Zakoni su govorili o suđenju po običajnome pravu te urezan u brončane ploče. Sastavila ga je komisija od 10 članova. Zakoni su većinom išli patricijima u korist.

Događaj je važan zato što je zakonik 12 ploča smanjio konstantne borbe između plebejaca i patricija. Utjecao je na razvoj društva i na širenje rimske vlasti.

Plebejci se bore za ravnopravnost

287 BCE

Donesen je zakon da zaključci plebejskih skupština imaju zakonsku snagu bez privole senata što znaći da su plebejci ostvarili prava na donošenje svojih zakona. Plebejci su se jako dugo borili za svoju ravnopravnost te je ovo jedan od najvažnijih događaja za njihov "sloj" jer im se dopušta da sami uređuju svoj status.

Punski ratovi

264 BCE

264.pr.Kr.-146.pr.Kr.
Tri rata vođena između Rima i Kartage za prevlast na sredozemlju. Prvi rat se vodio za Siciliju te su Rimljani pobijedili. Iako su Kartažani inicirali drugi rat na kraju su se morali odreći Hispanije te pristati na to da neće voditi ratove bez dopuštenja Rima. Treći rat je također započela Kartaga no Rimljani su već nakon 3 godine zauzeli, opljačkali i razorili Kartagu.

Reforme braće Grakho

133 BCE

Tiberije Grakho je kao pučki tribun zatražio u Senatu podjelu državne zemlje proleterima. Državna zemlja je bila jako kvalitetna te je garantirala dobar urod. Prijedlog je prihvaćen i zemlja je dodijeljena sirotinji. Ovaj događaj je jako važan zato što su braća Grakho potjecali iz bogate obitelji, a borili su se za veća prava siromašnih.