-
logaritamsko računalo
Računalo je moglo obavljati mnoge računske operacije, a rezultat se dobivao pomicanjem središnjeg ravnala. Koristili su gainženjeri i tehničari, a ostao je u upotrebi sve do izuma elektroničkog kalkulatora -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav -
Diferencijalni stroj
Nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir. -
analitički stroj
Stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala. -
sortirni stroj
Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. -
Z3
Z3 je elektromehaničko računalo koje je dizajnirao Konrad Zuse. To je bilo prvo radno programirano, potpuno automatsko digitalno računalo. [1] Z3 je sagrađen s 2.000 releja, implementirajući 22-bitnu duljinu riječi koja je radila na frekvenciji sata od oko 5-10 Hz. [2] Programski kod [3] i stalni podaci pohranjeni su na bušeni film. -
Mark1
Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), Sveučilište u Harvardu ,[1] i bilo je prvi veći automatsko digitalno računalo u SAD. Mnogi su smatrali da je prvi univerzalni kalkulator. -
ENIAC
Kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog programabilnog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju.Tijekom rada uočena su dva velika nedostatka ovog računala: mala memorija i mogućnost rješavanja samo dva zadatka za koje je bio napravljen (za druge zadatke trebalo je prespojiti mnogo žica i rekonstruirati stroj). -
Period: to
1.generacija (1946. – 1958.)
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIversal Automatic Computer. Zauzimao je prostor od oko 140 m², imao je masu oko 30 tona, a sastojao se od približno 18 000 elektronskih cijevi i 1500 releja. Programiralo se vanjskim slogovima utikača i preklopnika, a ulazno-izlazna jedinica sastojala se od prilagođenih IBM-ovih čitača i bušača kartica. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. -
Period: to
2. generacija (1959. – 1963.)
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1964. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. -
Period: to
3. generacija (1964. – 1970.)
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1965. i 1978. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
4. generacija (1971. – 2016.)
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računal -
Period: to
5. generacija (1980. – 2016.
Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).
