-
Logaritamsko računalo
Godine 1614. Škot John Napier (1550-1617) pronalazi logaritme i objavljuje prve logaritamske tablice, a 1622. godine William Oughtred (1574-1660) i Edwin Gunter (1581-1626) izrađuju cirkularno logaritamsko računalo. Od 1654. godine u uporabi su ravna logaritamska računala, poznata pod nazivom pomično računalo ili "šiber". Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard1623. -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala -
Diferencijalni stroj
Engleski izumitelj Charles Babbage 1822. izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. Godine 1991. Znanstveni muzej u Londonu je rekonstruirao diferencijalni stroj na temelju nacrta. -
Analitički stroj
Charles Babbage je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora. Tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo. -
Sortirni stroj
Američki statističar Herman Hollerith konstruirao je električne naprave za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. Izum je nazvan sortirnim stojem. Pokrenuta je komercijalna proizvodnja Hermanovog proizvoda. Stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u 1890 god. -
Z3
Z3 je sadržavao gotovo sve značajke modernog računala. Jedina iznimka bila je mogućnost pohranjivanja programa u memoriju zajedno s podacima. Konrad Zuse nije implementirao ovu značajku u Z3 jer je njegova memorija s 64 riječi bila premala za podršku ovom načinu rada. Zbog činjenice da je htio izračunati tisuće instrukcija u smislenom redoslijedu, koristio je samo memoriju za pohranu vrijednosti ili brojeva. -
Mark1
Manchester MARK I ili "The Baby" prvo elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi koje je izumio Howard H. Aiken. To računalo imalo je 3300 ugrađenih elektronskih cijevi i mnoštvo drugih dijelova povezanih s ukupno 80 km. žice, računalo je težilo oko 5 tona. Bilo je tisuću puta brže od najbržeg tadašnjeg mehaničkog računala, čime je i završila era mehaničkih strojeva za računanje. -
ENIAC
ENIAC (Electronic Numerical Integrator And Computer). Prvo je računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke. Izumitelji takvog računa su Dr. John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr. Unošenje programa i njegova izmjena bila je komplicirana (ručno prespajanjem kablova). Napravljeno od 18000 elektronskih cijevi, bio je težak 30 tona, a trošio 174 kW struje. Služio je za proračune prve hidrogenske bombe i putanje topovskih projektila. -
Period: to
1. Generacija računala
Računala 1. generacije bila su ogromna, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često
kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Kao ulazni medij koriste se bušene kartice i
papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa
stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi. -
Period: to
2. Generacija računala
Walter Brattain, John Bardeen i William Schockley izumili su 1947. godine novi elektronički element, tranzistor. Glavno svojstvo tranzistora je polu-provodljivost silicija. Računala s tranzistorima imala su puno manje dimenzije. U ovom se razdoblju razvijaju i prvi programski jezici. -
Period: to
3. Generacija računala
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi
računala. U početku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoće elektroničkih elemenata na njima. Hardware
računala se usavršava, smanjuje, računala troše manje energije. Brzina obrade podataka je veća kao i pouzdanost u radu.
Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika. -
Period: to
4. Generacija računala
- god. nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove “snage”. Početkom 80tih god. pojavljuju se prva osobna računala. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima. Razvoj hardwarea. Niska cijena, male dimenzije računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima.
-
Period: to
5. Generacija računala
Godine 1980. javlja se i novi pristup arhitekturi računala, nazvan RISC, koji se za razliku od tradicionalnog pristupa arhitekturi CISC, temelji na jednostavnoj, ali bržoj izvedbi procesora.
Značajke: procesori koji izvršavaju istodobno veći broj instrukcija, povećani koncept pričuvne memorije, procesori za multimedijsku primjenu, itd.
