Kompjuter

Povijesni razvoj računala (Nina Aliaj, 1.F)

  • Logaritamsko računalo

    Logaritamsko računalo
    Logaritamsko računalo je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623.
  • Leibinzov kalkulator

    Leibinzov kalkulator
    Njemački filozof i matematičar Gottfried Wilhelm Leibinz izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrijebljiv u praksi. Leibinz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, koji danas primjenjujemo u radu računala.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije.Ideju za takav stroj razvio je J. H. Müller, inženjer u hessenskoj vojsci. Njegov se stroj koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice.
  • Analitički stroj

    Analitički stroj
    Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala, što uključuje:
    -binarni sustav
    -ulazno-izlazna jedinica
    -jedinicu za pohranu podataka
    -centralna jedinica za obradu
    -programski jezik
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Iako je sam popis stanovništva trajao nekoliko mjeseci, obrada tih podataka je trajala nekoliko godina. Taj problem je uočio Herman Hollerith te je 1884. godine izradio “Sortirni stroj”. Stroj je pomoću bušenih kartica koje su sadržavale informacije s popisa stanovništva obradu podataka sveo na samo nekoliko mjeseci.
    Stroj je zbrajao podatke s bušenih kartica pomoću elektromagnetskih brojila. Za svoj rad stroj je koristio električnu energiju dobivenu iz baterija.
  • Z3

    Z3
    Izradio ga je Zuse. To je prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre.Temeljni element računala bili su elektromagnetski releji.
  • Mark1

    Mark1
    Drugi svjetski rat utjecao je na nagli ravoj elektroničnih računala. Na više različitih lokacija u otprilike isto vrijeme izrađene su preteče suvremenih elektroničnih računala.Howard Aiken dovršio je prvo elektromehaničko računalo MARK 1.Težilo je 5 tona i imalo je nešto manje od milijun dijelova,dužine 17 m i visine 2,5 m. Glavna prednost Mark 1 je i potpuna automatizacija - nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom.Pojava računala Mark 1 označilo je "početak ere modernih računala".
  • ENIAC

    ENIAC
    Prvo potpuno elektroničko digitalno računalo na svijetu. Unošenje podataka i njegova izmjena bila je komplicirana (ručno prespajanje kablova). Napravljeno je od 18000 elektronskih cijevi pa je pamtio i obrađivao podatke elektronski ali je imalo malu memoriju i nije bio programibilan. Težio je 30 tona i trošio 174 kW struje. Služio je za proračune prve hidrogenske bombe i putanje topovskih projektila.
  • Period: to

    1. generacija

    Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    Prvo uspješno komercijalno računalo 1. generacije. Korišten je za obradu popisa stanovništva SAD-a. To je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka. UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIversal Automatic Computer.
  • Period: to

    2. generacija

    Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1963. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Isto tako povećana je pouzdanost stroja.
  • Period: to

    3. generacija

    Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1964. i 1970. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
    Pomaci I razvoj:
    -iglični pisaći
    -računarske mreže - pojava prvog LANa
    -primjena viših programskih jezika
    -brzina rada se povećava.
  • Period: to

    4. generacija

    Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1971. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
    Pomaci i razvoj:
    -objektno orijentirano programiranje
    -relacione baze podataka
    -laserski pisači.
  • Period: to

    5. generacija

    Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).