-
Logaritamsko računalo
William Oughtred izradio je 1622. godine logaritamsko računalo. Računalo je moglo obavljati mnoge računske operacije, a rezultat se dobivao pomicanjem središnjeg ravnala. Najviše su ga koristili inženjeri i tehničari, a ostao je u upotrebi sve do izuma elektroničkog kalkulatora. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina.
Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost jer tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala -
Diferencijalni stroj
Engleski izumitelj :Charles Babbage
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. Diferencijalni stroj mogao je automatski računati više vrijednosti koristeći se metodom konačnih diferencija, čime je također izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala -
Sortirni stroj
Sortirni stroj spada u elektromehaničke strojeve.
Herman Hollerith je dakle bio američki statističar, koji je izumio električni tabulirajući stroj, prvi stroj koji je radio na bušene kartice.
Stroj se koristio za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u. Brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja.
Ovaj prvi sortirni stroj smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka. -
Z3
Z3 je sadržavao gotovo sve značajke modernog računala. Jedina iznimka bila je mogućnost pohranjivanja programa u memoriju zajedno s podacima. Konrad Zuse nije implementirao ovu značajku u Z3 jer je njegova memorija s 64 riječi bila premala za podršku ovom načinu rada. Zbog činjenice da je htio izračunati tisuće instrukcija u smislenom redoslijedu, koristio je samo memoriju za pohranu vrijednosti ili brojeva. -
Mark 1
Howard Aiken (1900.-1973.) dovršio je prvo elektromehaničko računalo MARK 1. Težilo je 5 tona i imalo je nešto manje od milijun dijelova,dužine 17 m i visine 2,5 m. Glavna prednost Mark 1 je i potpuna automatizacija - nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom. Pojava računala Mark 1 označilo je "početak ere modernih računala". -
ENIAC
ENIAC (akronim od engl. Electronic Numerical Integrator and Computer), prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. -
Period: to
1. generacija
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1963. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1964. i 1970. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
Integralni sklopovi su bili osnov treće generacije računala. -
Period: to
4. generacija
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1971. do 2020. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
5. generacija
Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojiti robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).