-
Logaritamsko računalo
Logaritamsko računalo je sprava kojom su se matematičari u prošlosti koristili kako bi mogli točnije riješiti računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Koristilo se do početka uporabe današnjeg kalkulatora. -
Pascalina
Pascalina je stroj koji je mogao zbrajati i oduzimati veće brojeve. Konstruirao ga je B. Pascal kada nije imao ni 19 godina. Pascalina je mogao računati sa brojevima do 9 999 999. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried W. Leibniz napravio je stroj sličan Pascalinu koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti brojeve. Ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima. -
Diferencijalni stroj
Izumitelj C. Babbage 1822. napravio je nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama gdje su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. -
Analitički stroj
Babbage je 1833. stvorio analitički stroj koji ima elemente svih suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica i izlazni uređaji. Ovaj se stroj smatra, po ideji, prvim modelom računala sličnom današnjim. -
Sortirni stroj
Statističar H. Hollerith napravio je električnu napravu za čitanje i sortiranje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka), koje su 1890. bile upotrijebljene pri obračunu poreza. -
Z3
K. Zuse je 1938. godine izradio računalo Z1. Kasnije izrađuje Z2. Godine 1942. izrađuje prvi programibilni kalkulator Z3 koji radi na principu binarne algebre. Iduće godine je nastala nadograđena inačica stroja Z4. -
Mark1
H. Aiken je 1943. godine uz financijsku pomoć IBM izradio prvo elektromehaničko računalo MARK I. Računalo je bilo veliko i težilo je oko 5 tona. -
ENIAC
Pojavom elektronike nastaje ENIAC, on se smatra prvim elektroničkim računalom. Računalo je moglo rješavati različite zadatke, no mana računala bila je to da je trošilo toliko struje da je grad Philadelphia ostao bez nje. Računalo je također imalo malu memoriju i nije bilo programibilno. -
Period: to
1. generacija
Temeljni element za pokretanje računala prve generacije su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku, tj. binarnom kodu. Računala su velika, troše puno energije te su složena za rad. -
UNIVAC
UNIVAC (Universal Automatic Computer) je proizvodila kompanija Remington Rand, nekadašnji proizvođač oružja i pisaćih strojeva. Današnji je nasljednik te kompanije korporacija Unisys.
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi.
31. ožujka 1951. - obilježena prva prodaja upotrebljivog elektroničkog računala u povijesti -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računalnih sustava temelji se na tranzistorima. Za pohranu podatka koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje velika, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija
Ovdje se koristilo više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Predstavnik ove generacije računala je IBM 360. Računala postaju manja i jeftinija za proizvesti. Troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više različitih naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija
U ovoj generaciji nastaju čipovi, oni su integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala. Kasnije se javljaju i mikroprocesori, oni omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavom novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija
Današnja generacija računala. Računala postaju jeftinija jer dolazi do sve veće primjene osobnih računala i ona su lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala, tj. laptopi. Razvijaju se i novi računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje.
