-
Logaritamsko računalo
Sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Izradio je John Napier. -
Pascalina
Mehanički stroj koji je mogao brzo zbrajati i oduzimati brojeve koji je trebao pomoći poreznicima. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Izradio ju je Blaise Pascal te je mana stroja bila nedovoljna preciznost izračuna. -
Leibnizov kalkulator
Sličan stroj kao Pascalina te također nije bio precizan u izračunima. Mogao je obavljati sve četiri osnovne aritmetičke operacije. Izradio ga je Gottfried Wilhelm. -
Diferencijalni stroj
Dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Stroj se koristio dekadskim brojevnim sustavom, a pokretao se okretanjem ručice. Charles Babbage nije uspio dovršiti stroj. -
Analitički stroj
Nastao je kao proširenje ideje koja je probana u diferencijalnom stroju, no analitički stroj je bio programibilan. Ima elemente svih suvremenih računala; ulazni i izlazni uređaji, memorija, centralna jedinica. Smatra se po ideji prvim modelom računala sličnim današnjim. -
Sortirni stroj
Stroj za svrstavanje bušenih kartica (koje su se koristile za pohranu podataka) s podacima iz popisa stanovništva te je bio upotrebljavan pri obračunu poreza. Izumio ga je Herman Hollerith, bio je prvi stroj koji je radio na bušene kartice te se smatra začetnikom elektromehaničke obrade podataka. -
Z3
Z3 radi na principu binarne algebre. Bilo je to prvo radno programibilno, potpuno automatsko digitalno računalo na svijetu. Programski kod pohranjen je na bušenom filmu. Početne vrijednosti unesene su ručno. Dizajnirao je Konrad Zuse. -
Mark1
Prva elektromehaničko računalo te prvo veće automatsko digitalno računalo u SAD-u. Težilo je oko 5 ton. Glavna prednost Mark 1 je potpuna automatizacija (nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom). -
ENIAC
Prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku te se kasnije rabio za znanstvene proračune. Masa mu je bila oko 30 tona te se sastojao od približno 18 000 elektronskih cijevi. -
Period: to
1. generacija
Temeljni element su elektronske cijevi. Za pohranu podataka se koriste bušene kartice i papirnate vrpce. Programi se pišu u strojnom jeziku (binarnom kodu). Računala su vrlo velika, troše mnogo energije te su složena za rad. -
UNIVAC
Bio je prvi dizajn elektroničkog digitalnog računala opće namjene za poslovnu primjenu proizveden u Sjedinjenim Državama. Dizajnirali su ga uglavnom J. Presper Eckert i John Mauchly, izumitelji ENIAC-a. -
Period: to
2. generacija
Temelji se na tranzistorima. Za pohranu podatak koriste se magnetskim diskovima i vrpcama. Programi se pišu u simboličkim jezicima koji su razumljiviji ljudima. Računala su i dalje vrlo velika, ali troše manje energije, imaju više memorije te se njima lakše upravlja. -
Period: to
3. generacija
Koristilo se više tranzistora i vezanih elemenata povezanih na poluvodič. Računala potaju manja, jeftinija za proizvesti te troše manje energije i brže obrađuju podatke. Razvio se i višeprogramski način rada koji je omogućio da računalo istovremeno izvršava više naredbi iz različitih programa. -
Period: to
4. generacija
U ovoj generaciji nastaju čipovi (integrirani krug koji čine pločica od poluvodičkoga materijala). Kasnije se i javljaju mikroprocesori koji omogućuju proizvodnju i razvoj kućnih računala. Izrada programa za računala postaje lakša s pojavo novih programskih jezika koji su razumljiviji ljudima. -
Period: to
5. generacija
Generacija računala koja i danas traje. Dolazi do sve veće primjene osobnih računala jer računala postaju jeftinija i lakša za korištenje. Nastaju prijenosna računala, razvijaju se računalni programi koji postaju dostupniji ljudima za korištenje. Brzina obrade podataka veća je kao i pouzdanost u radu. Programiranje računala olakšano je uporabom viših programskih jezika.
