-
Logaritamsko računalo
John Napier 1612. godine izdaje prve logaritamske tablice te otkriva pojam logaritma. William Oughtred 1622. godine stvara prvo logaritamsko računalo. Omogućava operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Koristi svojstva logaritma tako da velike brojeve izrazi pomoću manjih s kojima je lakše računati. -
Pascalina
Blaise Pascal, izradio je mehanički stroj koji je mogao relativno brzo zbrajati i oduzimati velike brojeve. Stroj je trebao pomoći njegovom ocu koji je radio kao poreznik. Mana mu je bila nedovoljna preciznost budući da tadašnja tehnologija nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu njegovih mehaničkih dijelova. -
Leibnizov kalkulator
Gottfreid Wilhelm Leibniz 1672. godine izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala. -
Diferencijalni stroj
Charles Babbage 1822. godine izrađuje nacrt stroja namijenjenog za računanje logaritama u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papiru. Stroj nije uspio dovršiti zbog financijskih i tehničkih poteškoća. -
Analitički stroj
Charles Babbage 1833. godine dobio je ideju za izradu analitičkog stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke. Po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj. Njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas, a njegov analitički stroj smatramo mehaničkom pretečom današnjih računala. -
Sortirni stroj
Herman Hollerith 1890. godine izumio je sortirni stroj. To je bio stroj za obradu podataka, odnosno stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. -
Z3
Konrad Zuse 1942. godine izrađuje prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre. Bio je izgrađeno od 2000 releja i radio je s 22-bitnim duljinama riječi. -
Mark 1
Howard H. Aiken 1944. godine konstruirao je elektromehaničko računalo za automatsko rješavanje difrencijalnih jednadžbi. Bio je to velik i kompliciran stroj nazvan MARK 1. Računalom je upravljao program. -
ENIAC
Dr. John Mauchly i John Adam Persper Eckert Jr. 1946. godine izumili su Electronic Numerical Integrator And Computer. ENIAC je bio složen i složen komad tehnologije. Sadrži 17.468 vakuumskih cijevi zajedno s 70.000 otpornika, 10.000 kondenzatora, 1.500 releja, 6.000 ručnih prekidača i 5 milijuna zavarenih spojeva. Njegove dimenzije prekrivale su površinu od 1600 kvadratnih metara (167 kvadratnih metara), težilo je 30 tona i izvodilo je 160 kilovata električne energije -
Period: to
1. generacija
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. godine. Koristili su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu. Računala 1. generacije bila su velika, teška, izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi, zagrijavala su se i često kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. -
UNIVAC
UNIVAC (Universal Automatic Computer) prvi je elektronički digitalni računalni dizajn opće namjene za robotsku poslovnu aplikaciju. Sastojao se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13 tona. Trošio je 125 kW električne energije i mogao je obavljati 1905 operacija u sekundi. -
Period: to
2. generacija
Druga generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila je tranzistore. Računala tog razdoblja bila su DEC PDP-1, Burroughs B 200, itd. Računala imaju veći kapacitet memorije. Kao ulazni medij razvijaju se magnetske vrpce i magnetski diskovi. Program unosi u radnu memoriju računala. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala koristila su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Dimenzije računala se smanjuju i računala troše manje energije. Brzina obrade podataka raste kao i pouzdanost u radu. Omogućena je višezadaćnost i upotreba operacijskog sustava. -
Period: to
4. generacija
Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Koriste se programski jezici visoke razine razumljivi programerima i korisnicima. Računala tog doba bila su Apple II, IBM PC, Commodore 64, itd -
Period: to
5. generacija
Značajke 5. generacije su procesori koji izvršavaju istodobno veći broj instrukcija, povećani koncept pričuvne memorije, procesori za multimedijsku primjenu, itd. Također pojavljuju se nova područja istraživanja u industriji računala, poput umjetne inteligencije, ekspertni sustavi, robotika i prirodni jezici.
