-
Logaritamsko Računalo
Logaritamsko računalo (logaritmar), sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Radove na stroju započeo je Pascal 1642. koji tada još nije imao niti 19 godina. Bio je to prvi takav stroj nakon stroja za računanje kojeg je izradio Wilhelm Schickard 1623. -
Leibnizov kalkulator
- godine – njemački filozof i matematičar, Gottfreid Wilhelm Leibniz, izradio je stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, ali ni taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi; Leibniz je bio među prvim matematičarima koji su proučavali binarni brojevni sustav, a koji i danas primjenjujemo u radu računala
-
Diferencijalni stroj
1822. godine – engleski izumitelj, Charles Babbage, izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma u logaritamskim tablicama pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su se mogli tiskati na papir; Babbage je taj stroj nazvao diferencijalni stroj; to je bio vrlo složen i skup projekt, ali stroj nikad nije bio dovršen. -
Analitički stroj
1833. godine - Babbage je dobio ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora; tako nastaje analitički stroj za računanje koji je trebao rješavati različite zadatke; po svojoj građi, stroj je imao sve elemente suvremenih računala: ulazni uređaji, memorija, centralna jedinica, program na bušenim karticama i izlazni uređaj; njegova ideja predstavlja model računala kakvo upotrebljavamo i danas. -
Sortirni stroj
- godine - Herman Hollerith izumio je stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva; nazvan je sortirnim strojem
-
Z3
- godine - Zuse izrađuje Z3, prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre.
-
MARK1
- godine - Howard Aiken, uz financijsku pomoć IBM-a, a inspiriran Babbageovim radovima, izradio je elektromehaničko računalo MARK I; računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova; ovo se računalo temeljilo na elektromagnetskim relejima.
-
ENIAC
ENIAC je kratica od engleske složenice Electronic Numerical Integrator And Computer i ime je prvog računala konstruiranog u Americi pri University of Pennsylvania. ENIAC je bio predstavljen široj javnosti 14. veljače 1946., i radio je sve do 2. studenog 1955. kada je bio demontiran. ENIAC je bio unikatni proizvod i nikada nije pušten u serijsku proizvodnju. -
Period: to
1.GENERACIJA
Prva generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila u vremenu izmedu 1946. i 1958. Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. Trošilo je 125 kW električne energije i moglo je obavljati 1905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 računala UNIVAC raznim institucijama. Zanimljivo je da većina američkih sveučilišta nije bila dovoljno bogata da ga nabavi. -
Period: to
2.GENERACIJA
Druga generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1959. i 1964. Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. -
Period: to
3.GENERACIJA
Treća generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila vremenu između 1965. i 1978. Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
4.GENERACIJA
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. -
Period: to
5.GENERACIJA
Peta generacija računara je još uvijek u razvoju. Bazirat će se na masivnom paralelnom procesiranju i vještačkoj inteligenciji, gdje će računar biti u sposobnosti odlučiti šta je najbolje u tom momentu, sam raditi neke stvari. U principu zadatak naučnika je da u budućem vremenu podare računaru mogućnost "razmišljanja". U to možemo ubrojati robote. Neki roboti su sposobni sami odlučiti neke stvari (ali ipak ograničeno).
