-
logaritamsko računalo
sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi. Računa se na osnovi poučaka o logaritmima, prema kojima se množenje pretvara u zbrajanje, dijeljenje u oduzimanje, itd. -
Pascalina
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve. Konstruirao ga je Blaise Pascal 1642. kako bi olakšao posao svom ocu porezniku. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Mana tog stroja je bila nedovoljna preciznost. -
Leibnizov kalkulator
Leibnizov kalkulator je mehanički stroj koji je uz zbrajanje i oduzimanje mogao i množiti i dijeliti, ali nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. -
diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo specijalne namjene. Dizajniran za računanje polinomnih funkcija, no pošto se logaritamske i trigonometrijske funkcije mogu aproksimirati polinomima, ovaj stroj može se upotrijebiti i za aproksimaciju. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. -
analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Analitički stroj je imao je sve odlike modernih računala, što uključuje: binarni sustav, ulazno- izlazna jedinica, jedinicu za pohranu podataka, centralna jedinica za obradu i programski jezik. -
sortirni stroj
Sortirni stroj spada u elektromehaničke strojeve. Herman Hollerith je dakle bio američki statističar, koji je izumio električni tabulirajući stroj, prvi stroj koji je radio na bušene kartice. Stroj se koristio za ubrzanje postupka brojanja glasova u SAD-u. Brojanje glasova je na ovaj način bilo 3 puta brže od ručnog prebrojavanja. -
Z3
Prvi programirani kalkulator koji radi na principu binarne algebre. -
Mark1
Elektromehaničko računalo opće namjene korišteno u ratnim naporima tijekom posljednjeg dijela Drugog svjetskog rata. Zamislio ga je dr. Howard Aiken sa Sveučilišta Harvard, a izgradila ga je tvrtka International Business Machines Corporation u New Yorku. Prvo elektromehaničko računalo koje je radilo bez posredovanja čovjeka. Sastoji se od oko 750 000 dijelova. -
ENIAC
Prvo programabilno , elektroničko digitalno računalo opće namjene , dovršeno 1945. Bilo je i drugih računala koji je imao ove značajke, ali ENIAC ih je imao sve u jednom paketu. Bio je Turingov kompletan i mogao je reprogramiranjem riješiti "veliku klasu numeričkih problema". Nedostatci: mala memorija, nije bio programibilan. -
Period: to
1. generacija
Koristila su elektronske cijevi kao temeljnu jedinicu izrade računala. Osnova za ulaz podataka bila je bušena kartica. -
UNIVAC
Prvo komercijalno računalo (46 komada), koristilo se u poslovne i znanstvene svrhe. -
Period: to
2. generacija
Ova je generacija računala kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu koristila tranzistore. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. Isto tako povećana je pouzdanost stroja, jer su se tranzistori manje kvarili nego elektronske cijevi. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Tijekom tog vremena računala su služila općoj svrsi. -
Period: to
4. generacija
Četvrta generacija računala obuhvaća računala koja su se pojavila od 1979. do danas. Četvrta generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Računala četvrte generacije postala su snažnija, kompaktnija, pouzdanija i pristupačnija. Kao rezultat toga, rođena je revolucija osobnog računala (PC) . -
Period: to
5. generacija
Uređaji ove generacije temelje se na umjetnoj inteligenciji. Ova se generacija temelji na paralelnoj obradi softvera i umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija je novonastalo područje u računalnoj znanosti, koje tumači metode potrebne da bi računala mislila kao ljudska bića.