Povijesni razvoj računala-Cavor, 1. e

Abak

5000 BCE

Nastao je prije 5000 godina. Abak je prva jednostavna naprava za računanje. Njime se računalo pomoću kamenčića koji su se umetali u žljebove napravljene u pijesku. Koristio se u Egiptu, Kini i antičkoj Grčkoj. Pomagao je trgovcima u trgovanju.

Prvi logaritam

1612

John Napier otkriva pojam logaritma i izdaje prve logaritamske tablice.

Prvo logaritamsko računalo

1622

Wiliam Oughtreed je izumio prvo logaritamsko računalo te je u početku kružnog oblika.

Pascalina

1642

Mehanički stroj koji može obavljati računske operacije zbrajanja i oduzimanja kojega je izumio Blaise Pascal. Stoj je imao nazupčene kotače koji su omogućavali automatsko zbrajanje i oduzimanje. Stroj je radio tako što su se brojevi unosili okretanjem kotačića povezanih zupčanicima.

Bankovni službenik

1694

Strukturirao ga je Gottfried Leibnitz. Sastojao se od skupa zupčanika za zbrajanja slično Pascalovom stroju i pokretnih valjaka koji su slijedili decimalna mjesta prilikom množenja.

Diferencijalni stroj

1822

Dizajniran za računanje polinomnih funkcija, no pošto se logaritamske i trigonometrijske funkcije mogu aproksimirati polinomima, ovaj stroj može se upotrijebiti i za aproksimaciju. Služio je za računanje brojčanih tablica. Prvi od ovih uređaja bio 1786. godine zamislio J.H. Müller, ali taj uređaj nikada nije napravljen. 1822. g. Babbage je osvježio ideju, no stroj nikada nije dovršen. Koristio se metodom konačnih diferencija te je izbjegao potrebu za množenjem i dijeljenjem.

Otac računala

1822

Otac računala je engleski matematičar Charles Babbage. On je funkcije stroja podijelio u tri dijela: pohrana, procesiranje i kontrola. Predložio je da se pohrana podijeli u dva spremnika jedan za brojeve (podatke) nad kojima se vrše operacije te drugi za spremanje instrukcija radi određivanja operacija koje će se vršiti nad brojevima. U stroj je unio memorijske opcije pomoću kartica s rupicama

Analitički stroj

1833

Bio je jedan od prvih mehaničkih računala nalik općenitom pojmu današnjeg modernog računala. Koristio je binarni brojevni sustav. Imao je ulazno-izlaznu jedinicu i koristio je jedinicu za pohranjivanje podataka (bušene kartice). Imao je centralnu jedinicu za obradu podataka. Analitički stroj je imao skup naredaba kojima je upravljao s podatcima i funkcijama središnje jedinice. Analitički stroj je imao skup naredaba kojima je upravljao s podatcima i funkcijama središnje jedinice.

Simboličko i logičko razmišljanje

1854

George Boole opisuje osnove simboličkog i logičkog razmišljanja koje postaje osnovom modernih računala.

Stroj za sortiranje

1890

Herman Hollert strojem za sortiranje skraćuje vrijeme potrebno za popis stanovništva u SAD-u.

Univerzalni stroj

1937

Alan Turing dobiva ideju o univerzalnom stroju koji će moći izvesti svaki algoritam. Pokrenuo je izučavanje računala.

Računalo Z3

1941

Napravio ga je njemački inženjer Konrad Zuse koji se koristio binarnom aritmetikom i to računalo je bilo programibilno.

Colossus

1943

Colossus je bio prvo elektroničko računalo. Korišten je za dešifriranje povjerljivih njemačkih poruka. Računske operacije obavljalo je 2000 elektronskih cijevi. Računalo se sastajalo od ulaza za podatke, odnosno 5 rola papira s rupicama na kojima je bila poruka. Trake papira su se čitale te su se dešifrirale pomoću električnih impulsa. Elektronske cijevi koje su se obavljale operacije mogle su se prepoznati samo dva stanja električnog impulsa: kada je on prisutan i kada nije, tj. 1 i 0.

MARK 1.

1944

Howard Hathaway Aiken je konstruirao elektromehaničko računalo koje je automatski rješavalo diferencijalne jednadžbe. Stroj je bio jako velik i kompliciran.

Prvo računalo opće namjene

1946

Prvo računalo koje je moglo izvoditi različite zadatke bio je ENIAC. Stroj je imao 18000 elektronskih cijevi i mogao je zapamtiti 20 brojeva, a bio je težak 30 tona. Ponekada su se mušice ljepile na vruće elektroničke cijevi pa su uzrokovale greške u radu računala te od tuda potječe današnja riječ BUG (pogreška u programu).

Tranzistor

1947

Izumili su ga W. Bratten, J. Bardeen i W. Shockley. Tranzistor se temelji na svojstvu poluprovodljivosti silicija.

Integrirani krug

1958

Jack Kilby i Robert Noyce odvojeno dolaze do integriranog kruga. Kada više tranzistora smjestimo na komadić silicija i povežemo ih metalnim izvodima utisnutima u silicij, dobivamo integrirani krug.

Prvi miš

1963

Douglas Engelbart izumljuje prvi računalni miš.

Mooreov zakon

1965

Gordon Moore postavlja zakon koji kaže da će se broj tranzistora od kojih se sastoji procesor udvostručavati svake godine.

Computer Coference

1968

Douglas Engelbart predstavlja računalni miš, hipertekst, objektno programiranje, dinamično povezivanje datoteka i suradnju pomoću dijeljenja zaslona.

ARPAnet

1969

Pokrenuta prethodnica interneta.

Mikroprocesor

1971

Prvi je bio Intel 4004. Mikroprocesor je osnovni element računala (aritmetičko-logički i upravljački dio) smješten na integriranom krugu

Prvi e-mail

1972

Ray Tomlinson šalje prvi e-mail

Prvo široko dostupno osobno računalo

1975

Prvo široko dostupno osobno računalo je Altair-88000

Osnovan Micro-Soft

1975

Paul Allen i Bill Gates osnivaju Micro-Soft. Razvijaju programski jezik BASIC za Altair 88000.

Ethernet

1975

Xerox patentira ethernet.

Prva igra

1975

Prva igra je bila Encounter.

Apple

1976

Steve Wozniak i Steve Jobs osnivaju APPLE te izrađuju mikroračunalo Apple I. Prvo računalo na kojem se odmah moglo početi raditi bez velikog lemljenja i spajanja žica.

Videorekorderi

1976

JVC počinje prodavati VHS videorekordere.

Apple II

1977

Apple predstavlja Apple II. Potpuno sklopljeni sustav s MOS 6502 procesorom i 4 KB RAM-a. Korisnici upotrebljavaju vlastite televizore kao monitore i kazetofone za pohranu podataka.

Prvi printer

1978

Epson America predstavio je MX-80, prvi jeftini 9-iglični printer i time pokrenuo revoluciju desktop računalnih pisača.

Kalkulator

1979

Dan Bricklin i Bob Frankston predstavljaju VisiCalc, tablični kalkulator koji stvara čitavu industriju.

Program za obradu teksta

1979

MicroPro izdaje WordStar za CP/M, prvi značajan program za obradu teksta na osobnim računalima.

Sony Walkman

1979

Pac Man i Space Invaders

1979

Video igre za kompjutorske konzole, kao što su Space Invaders i Pac Man postaju u svijetu velikim hitom i pravim pomodnim trendom.

Prvi hard diskovi

1980

Format im je bio 5,25 inča, a kapaciteti su varirali između 5 i 10 MB.

Prvo prenosivo računalo

1981

Osborne I je bio prvo prenosivo računalo.

Ms-Dos

1981

Na osnovu tada popularnog operacijskog sustava CP/M Microsoft stvara MS-DOS. Ubrzo MS-DOS postaje najrasprostranjeniji operacijski sustav za osobna računala.

Macintosh

1983

Prvo osobno računalo s grafičkim operacijskim sustavom.

Windows 95

1995

Presudni događaj razvoju Microsofta je razvoj operacijskog sustava s grafičkim korisničkim sučeljem koji je dobio naziv Windows. Windows 95 je bio najbolje provjeren program svih vremena.