-
Logaritamsko računalo
- John Napier u matematiku uvodi logaritme to je dovelo do razvoja daljnjih računalnih pomagala. 1622 g. William Oughtred je stvorio prvo logaritamsko računalo. Je sprava kojom su se nekada do nekoga stupnja točnosti izvodile računske operacije množenja, dijeljenja i potenciranja. Sastoji se od jednoga čvrstog i jednoga pomičnoga lineala, na kojima su odmjereni logaritmi brojeva, ali označeni sami brojevi.
-
Pascalina
Konstruirao ga je Blaise Pascal (19. lipnja 1623. – Pariz, 19. kolovoza 1662.), francuski filozof, matematičar i fizičar.
Pascalina je mehanički stroj koji je mogao zbarajati i oduzimati velike brojeve.
Pascalina je pravokutna kutija duga oko 30 centimetara i visoka 8 centimetara. Na vrhu stroja nalazi se 8 rotirajućih diskova koji su podijeljeni prema broju jedinica s kojima svaki radi. To je također je prvi kalkulator koji je proizveden. -
Leibnizov kalkulator
Gottfried Wilhem Leibniz je izradio stroj sličan Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti. Ni ovaj stroj nije bio najprecizniji u izračunima.
Brzina izračuna za množenje ili dijeljenje bila je prihvatljiva. Ali poput Pascaline, ovaj kalkulator zahtijevao je da operater koji koristi uređaj mora razumjeti kako okretati kotače i znati način izvođenja proračuna pomoću kalkulatora. -
Diferencijalni stroj
Diferencijalni stroj je mehaničko računalo dizajnirano za automatsko izračunavanje tablica polinoma i ostalih funkcija aproksimiranih polinomima kao što su logaritamske i trigonometrijske funkcije. Služio je za računanje brojčanih tablica koje su najčešće koristili mornari prilikom navigacije. -
Analitički stroj
Analitički stroj nastao je kao proširenje ideja koje je Charles Babbage oprobao u diferencijalnom stroju, s tim da je analitički stroj bio programibilan. Imao je sve odlike modernih računala. -
Sortirni stroj
- godine - Herman Hollerith izumio je sortirni stroj, stroj za svrstavanje bušenih kartica s podacima iz popisa stanovništva. Po tom "sortiranju" podataka je i nazvan sortirnim strojem.
-
Z3
Z3 je bio njemački elektromehanički računalo dizajnirao Konrad Zuse 1935. godine, a završena je 1941 u Berlinu.
Bio je to prvi svjetski radni programirati , potpuno automatski digitalno računalo. -
Mark 1
Howard Aiken dovršio je prvo elektromehaničko računalo MARK 1. Težilo je 5 tona i imalo je nešto manje od milijun dijelova,dužine 17 m i visine 2,5 m. Glavna prednost Mark 1 je i potpuna automatizacija - nije trebalo ručno prepravljanje kada započne s radom. Pojava računala Mark 1 označilo je "početak ere modernih računala".
Harvard Mark I službeno ime IBM Automatic Sequence Controlled Calculator (ASCC), Sveučilište u Harvardu. -
ENIAC
ENIAC, prvo veliko elektroničko računalo, izrađeno u Philadelphiji na University of Pennsylvania (SAD). Izgradila ga je 1945. istraživačka skupina koju su vodili J. P. Eckert i John William Mauchly, dok je matematičke zamisli dao J. von Neumann. Prva mu je zadaća bila izračunavanje balističkih tablica za američku vojsku, a rabio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. -
Period: to
1. generacija
Element za gradnju prve generacije računala je bila elektronska cijev. Računala su bila golema, trošila su mnogo električne energije, i bila su nepouzdana.
Predstavnici za prvu generaciju računala bili su: ENIAC (1946.), EDVAC (1949.), BINAC (1949.), SEAC (1950.), UNIVAC (1951.), Whirlwind (1951.), LLIAC I (1951.), MANIAC (1952.),
IAS (1952), EDSAC (1949.), Manchester Mark I (1949.), Ferranti Mark I (1951.), Leo I (1951.), Z4 (1950.), CSIRAC (1949.), MESM(1952.) i Strela (1953.). -
UNIVAC
UNIVAC je skraćenica od engleske složenice UNIVersal Automatic Computer i bilo je ime za podružnicu američke tvrtke Remington Rand koja je nastala kupnjom Eckert-Mauchly Computer Corporation.Računalo UNIVAC sastojalo se od 5200 vakuumskih cijevi i težilo je čak 13.000 kilograma. UNIVAC je bio prodan američkom Uredu za popis stanovništva. -
Period: to
2. generacija
U drugoj generaciji računala razvijaju se programski jezici COBOL i FORTRAN. Korištenje tranzistora kao osnovne temeljne jedinice umjesto elektronske cijevi smanjilo je fizičke dimenzije računala, potrošnju energije, količinu topline koje je zračilo i povećalo broj ciklusa koje je računalo moglo izvršiti. U tom su vremenu razvijeni osnovni programski jezici koji olakšavaju uporabu računala i njihovu primjenu u poslovne svrhe. -
Period: to
3. generacija
Treća generacija računala koristili su integrirane sklopove kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala.
Integralni sklopovi su bili osnov treće generacije računala. Tranzistori su smanjeni do te mjere da su stavljanji u silikonske čipove tj. poluprovodnike, što je još dodatno ubrzalo računala te im donijelo novu dozu stabilnosti i efikasnosti. Napokon dolazi do pojave monitora i tastature, te naravno operativnog sistema. -
Period: to
4. generacija
- generacija računala koriste mikroprocesor kao osnovnu tvornu jedinicu za izradu računala. Pomaci i razvoj koja su 4. generacija računala postigla su: objektno orijentirano programiranje; relacione baze podataka; laserski pisači. Programski jezici koja koriste 4. generacija računala su: C; C++; Smalltalk; Java; To su računala: Apple II; IBM PC; Macintosh; Commodore 64; A operacijski sustavi koje 4. generacija računala koristi su: CP/M; MS/DOS; Windows.
-
Period: to
5. generacija
Peta generacija počela se razvijati u Japanu, početkom 80-tih god. s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja, izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala, a to su umjetna inteligencija (računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju), ekspertni sustavi (računalo kao stručnjak za određeno područje), robotika i prirodni jezici.
