Povijesni razvoj računala (Ana Gudeljević, 1.a)

  • Logaritamsko računalo

    Logoritamsko računalo izumljeno je 1632. godine. Napravljeno je kako bi služilo izvođenju računskih operacija poput množenja, dijenjenja itd. Najkorisnije je bilo tehničarima i inžinjerima.
  • Pascalina

    Pascalina
    Pascalina je prvi proizvedeni kalkulator koji je poslije postao i aparat za javnost. Izumio ga je Blais Pascal. Mogao je zbrajati i oduzimati velike brohjeve što bi pomoglo njegovom ocu porezniku.
  • Leibnizov kalkulator

    Leibnizov kalkulator
    Izradio ga je njemački filozof i matematičar Gottfreid Wilhelm Leibniz. Sličan je Pascalini koji je mogao zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti, no taj stroj nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi. Leibniz je bio jedan od prvih matematičara koji je proučavao binarni sustav računala kojim se koristimo i danas.
  • Diferencijalni stroj

    Diferencijalni stroj
    Izumiuo ga je engleski izumitelj Charles Babbage na način da izrađuje nacrt stroja namijenjenog računanju logaritma pri čemu su izlaz predstavljale metalne pločice, a rezultati su mogli biti tiskani na papir. Unatoč visoke cijene i troška projek nije nikada završen do kraja.
  • Anaklitički stroj

    Anaklitički stroj
    Nastaje tako da Babbage dobiva ideju za izradu stroja kojim je želio ukloniti nedostatke dotadašnjih mehaničkih kalkulatora te tako nastaje analitički stroj za računanje. Po građi je imao sve dijelove suvremenih računala.
  • Sortirni stroj

    Sortirni stroj
    Izumio ga je Herman Hollerith kako bi on skraćivao vrijeme obrade podataka prikupljenih tijekom popisa stanovništva s nekoliko godina na tri mjeseca. Stroj je obrađdivao poatke pohranjene na buđnim karticama. Smatra se začetnikom elektromehaničke obrade podataka.
  • Z3

    Z3
    Izrado ga je Konard Zuse. To je prvi programibilni kalkulator koji radi na principu algebre. Temeljni elementi bili su mu elektromagnetski reliji za koje se Zuse odlučuje zbog njihove pouzdanosti.
  • Mark 1

    Mark 1
    Izradio ga je Howard Aiken uz financijsku pomoć IBM-a, inspiriran Babbageovim radovima. Elektromehaničko računalo MARK I temeljeno je na elektromagnetskim relejima. Računalo je bilo dugačko približno 20 metara, visoko 2.5 metara, težilo 5 tona, a imalo oko 750000 dijelova. Korišteno je za potrebe američke vojske. Ulazne podatke primao je s bušene kartice ili vrste a mogao je izvršiti 3 operacije u sekundi.
  • EINAC

    EINAC
    ENIAC je prvo veliko elektroničko računalo kojeg su napravili J. P. Eckert, J. W. Mauchly i J. von Neumann. Koristio se za znanstvene proračune do ranih 1950-ih godina. Kapacitet radne memorije bio je 1 kB, uz brzinu računanja oko 5000 zbrajanja u sekundi. Usprkos mnogobrojnim nedostacima, ENIAC je označio je početak razdoblja digitalnih računala.
  • Period: to

    1. generacija računala

    U ovom razdoblju koriste se elektronske cijevi kao temeljna jedinica izrade računala. S vremenom ona se usavršavala, a osnova za ulaz bila je bušena karica.
  • UNIVAC

    UNIVAC
    UNIVAC se sastojao od 5,200 vakuumskih cijevi i težio je 13,000 kilograma. Trošlo je 125 kW električne energije i mogao je obavljati 1,905 operacija u sekundi. Ukupno je isporučeno 46 UNIVAC računala raznim institucijama. UNIVAC je postao slavan kad je 1952. predvidio rezultate američkih predsjedničkih izbora.
  • Period: to

    2. generacija računala

    U ovome razdoblju koristili su se tranzistori. Oni su aktivni poluvodički elementi izumljeni 1947. od strane W. Brattena, J. Bardeena i W. Shockleya.
  • Period: to

    3. generacija računala

    U ovome razdoblju koriste se integrirani sklopovi kao osnovna tvorna jedinica za izradu računala. To su iznimno mali, složeni elektronički sklopovi koji upravljaju elektroničkim signalima u većini uređaja.
  • Period: to

    4. generacija računala

    Ova generacija koristi mikroprocesore kao osnovne tvorne jedinice za izradu računala. To je osnovni računalni element smjeđten na integriranom krugu.
  • Period: to

    5. generacija računala

    Ova generacija je idalje u razvoju, a bazira se i bazirat će se na umjetnoj inteligenciji. Cilj je računalima dati moć razmišljanja i svijesti, a kao primjer možemo navesti robote.