Mezopotamija, Perzija i Egipat

Sumerani otkrili pismo - slikovno i klinasto

3500 BCE

Pismo je bilo proizvod državne birokracije. Prvo je nastalo slikovno pismo, a kasnije klinasto ( pojednostavljeno slikovno pismo).

Ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta

3100 BCE

Sami Egipćani smatrali su da njihova povijest poćinje prvim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta u zajedničku državu, državu pod vlašću jednog vladara. Vladar Gornjeg Egipta - Menes, porazio je Donji Egipat te je tako ujedinio Egipat. Od tada Egiptom vladaju razne vladarske obitelji - dinastije. Memesa smatraju osnivačem I. dinastije. Najvažniji arheološki izvor o ujedinjenju je Narmerova ploča.

Staro egipatsko kraljestvo

Period: 2700 BCE to 2200 BCE

Egipat se širi na jug (u Nubiju) i na sjeveroistok (Sirija) = razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. Grade se piramide, a najvažniji vladari su Zoser, Keops,Kefren i Mikerin. Glavni grad za vrijeme Starog kraljestva bio je Memfis.

Lugalzagezi - najznačajniji sumerski vladar

2360 BCE

Pokušava stvoriti jedinstvenu sumersku državu, no samo djelomično uspjeva. Osvaja nekoliko sumerskih gradova i 2360.g.pr.Kr. proglašava se kraljem.

Sargon Akadski, uspon Akađana

2340 BCE

Akadska država - prvo veliko svjetsko carstvo. Njihov uspon započeo je kada je na vlast u gradu Kišu došao Sargon. Sargon je pokrenuo velika osvajanja, pod njegovom vlašću našao se cijeli Sumer; ovladao je čitavim područjem od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora. Akadska država vrhunac je dosegnula ua vladavine Sargonovog unuka, Naram-Sina, nakon čega slijedi raspad.

Prvo međurazdoblje

Period: 2200 BCE to 2040 BCE

Raspadom stare države nastaje Prvo međurazdoblje.Obilježja prvog međurazdoblja bila su: decentralizacija vlasti, socijalni nemiri te upadi stranaca u državu.

Sumerska renesansa

2100 BCE

Nakon propasti Akađana, kratkotrajno se uzdižu Sumerani. Osvajaju vlast u nekoliko gradova, pojačana je izgradnja hramova. Na samom kraju 21.st.pr.Kr. sumerska vlast je propala zbog vanjskih provala, cijeli je prostor pao pod utjecaj Amorićana.

Srednje egipatsko kraljestvo

Period: 2040 BCE to 1786 BCE

Srednje egipatsko kraljevstvo osnovao je vladar Mentuhotep II., a najvažniji vladar Srednje države bio je Sesostris III.. On je širio državu, vršio je centralizaciju zemlje (ukinuo formaciju nomarha) te je jačao gospodarstvo (gradilo se umjetno jezero u Fajumu).

Hamurabi - najpoznatiji svjetski zakonodavac

1800 BCE

Najmočniji vladar Staro babilonske države, osvaja veći dio Mezopotamije, donosi poznati zakonik. Naakon Hamurabijeve smrti babilonska država se raspada i nestaje na nekoliko stoljeća.

Nastanak Babilonije

1800 BCE

Nakon razdoblja sumerske renesanse sve veći broj Amorićana počinje pristizati u Mezopotamiju. Tamo osnivaju niz malih kraljestva, pa se tako na obalama Eufrata i Tigrisa osniva grad Babilon. Babilon postaje vrlo važano trgovačko središte. Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije..

Drugo međurazdoblje

Period: 1786 BCE to 1552 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. država opet slabi i dolazi do nove krize, Drugog međurazdoblja. U zemlju upadaju Hiksi i preuzimaju vlast. Donose nova oružja i grade novu prijestolnicu u delti Nila - Avaris

Nova egipatska država

Period: 1552 BCE to 1100 BCE

Hiksi vladaju Egiptom stotinjak godina, nakon toga Egipčani su protjerali i osnovali Novu egipatsku državu. Osnivač Nove egipatske države bio je faraon Amozis I. Obilježja koja su značajno obilježila Novu egipatsku državu bila su: velika vojna moć i gospodarski i kulturni procvat procvat. Država je bila teritorijalno najveća u vrijeme faraona Tutmozisa III.

Kraljica Hatšepsut

1460 BCE

Gradi veliki hram u Deir el Bahriju. Poduzima trgovačku ekspediciju u Punt.

Faraon Amenofis IV.

1400 BCE

Pokrenuo je vjersku reformu, kao najvažnijeg boga proglašava Atona, sebi mijenja ime u Eknaton → njegova žena se zove Nefertiti. Nakon njegove smrti reforma je odbačena.Njegov maloljetni sin Tutankamon je prisiljen ponovno vratiti stare bogove.

Ramzes II.

1300 BCE

Zadnji veliki egipatski vladar. Ratovao je s Hetitima u Prednjoj Aziji te je gradio veličanstvene hramove. Od 11. st. Egipat sve više slabi, gubi osvojene teritorije i dolazi pod vlast stranih naroda

Asirija

930 BCE

Asirija je država u sjevernoj Mezopotamiji. U početku Asirija je bila vrlo slaba država te je bila pod stranom vlašću, no u 14.st.pr.Kr. Asirija je postala moćna te se počela širiti.

Kralj Tiglatpilesar III.

745 BCE

Tiglatpilesar III. bio je asirski kralj koji je poveo vrlo uspješne pohode na sjever i zapad i osvojio cijelu Mezopotamiju.

Kralj Asurbanipal

668 BCE

Asurbanipal vlada Mezopotamijom, Sirijom, Egiptom i Palestinom, u njegovo vrijeme Asirija je je najveća. Središte kraljestva je bio grad Niniva, gdje gradi veličanstvenu sjevernu palaču i bogatu biblioteku.
Biblioteka u Ninivi sadrži veliku zbirku spisa pisanih klinastim pismom, oko 30 000 glinenih pločica. Sadrži djela s područja cijelog Bliskog Istoka. Biblioteka u Ninivi značajna je zbog podataka iz kojih možemo puno saznati o njihovoj kulturi i načinu života.

Kralj Nabukodonosor II. - Novobabilonska država

600 BCE

Nabukodonosor II. osvaja Mezopotamiju, Siriju i Palestinu, čini Babilon ponovno snažnom državom. Osvaja Jeruzalem i odvodi Židove u takozvano babilonsko ropstvo. U vrijeme vladavine Nabukodonosora II. Mezopotamija doživljava gospodarski i kulturni procvat. Poduzeo je velike gradnje u Babilonu; obnavlja zigurat, gradi ceste, proširuje sustav za navodnjavanje, gradi viseće vrtove - Semiramidini viseći vrtovi - smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda.

Perzija - prva država na tri kontinenta

550 BCE

Zauzima prostor današnjeg Irana. Uspon Perzije počeo je u 6.st.pr.Kr. u doba kralja Kira II. Velikog. Osvaja Mediju, Novobabilonsku državu i Malu Aziju, te oslobađa Židove iz babilonskog ropstva. Kirov nasljednik Kambiz II. osvaja Egipat 525.g.pr.Kr.

Kralj Darije I.

500 BCE

Darije širi vlast Perzijanaca u Europu. Time je stvoreno prvo carstvo koje se prostiralo na 3 kontinenta. Ogromnim carstvom vladalo se čak iz 4 prijestolnica. Darije je gradio ceste, te je organizirao prvu poštansku službu i prvi je uveo zlatni (darik) i sreberni (siglos) novac.
Nasljeđuje ga Kerskso II. i nastavlja neuspješne ratove protiv Grka. Nakon njegove smrti Perzija slabi.
330.g.pr.Kr. Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju.