Lenta vremena Mezopotamije, Egipta i Perzije

Otkriće pisma - Sumerani

3500 BCE

Uspostava snažne centralizirane državne vlasti u sumerskim gradovima vodila je među ostalim, i stvaranju prvog pisma. Ono nije nastalo iz želje za komunikacijom ili potrebe za zapisivanje književnih djela, već je bilo proizvod državne birokracije.

Egipat

3200 BCE

Dijeli se na Gornji Egipat, područje u kojemu se Nil probija kroz brdovito područje i Donji Egipat, ravnicu koja počinje neposredno prije granjanja delte.
Faraon Mensa bio je osnivač I. dinastije.

Specifičnost razvoja Egipta

2500 BCE

Memfis e prostirao na području dugom 18 km uz obje obale Nila. Na taj način u Egiptu ne nastaje hijerarhija unutar grada, već hijerarhija mađu gradovima: neki su prijestolnice, neki upravna središta, a ostali njima podređena središta. (teritorijalna država s hijerarhijskim svrstanim naseljima)

Akadska država: prvo carstvo u povijesti

2400 BCE

Prvu državu u povijesti su stvorili Akađani. Njihov uspon započinje u 24. st. pr. Kr. kada na vlast dolazi Sargon. Cijeli Sumer je tako bio ujedinjen pod vlašću jednog vladara te je Sargon ovladao čitavim područjem od Perzijskog zaljeva do Sredozemnog mora.

Sumerska renesansa

2100 BCE

Nakon kratkotrajne vlasti Gutejaca cijelim su područjem oko 2100.pr.Kr. zavladali sumerski vladari grada Ura. To razdoblje naziva se sumerska renesansa. Obilježeno je izgradnjom hramova (zigurata). Na samom kraju 21.st.pr.Kr. sumerska je vlast propala zbog vanjskih provala, a cijeli je prostor uskoro pao pod utjecaj Amorićana.

Hamurabijev zakonik

1800 BCE

Hamurabijev zakonik najglasoviti je zakonik naroda Staroga istoka. Babilonski kralj Hamurabi (1792.- 1750. g. pr. Kr.) ga je dao uklesati na kamenu stelu od diorita visine 2,62 m i objaviti narodu pri kraju svoje duge vladavine. Na vrhu stele prikazan je kralj kako stoji pred bogom Šamašom, zaštitnikom pravde, koji ga je pri sastavljanju propisa nadahnuo božanskom mudrošću. Zakonik sadrži 282 propisa od kojih dio nije sačuvan u cjelosti.

Nova država

1600 BCE

Novo egipatsko kraljevstvo je razdoblje u povijesti drevnog Egipta između 16. stoljeća pr. Kr. i 11. stoljeća pr. Kr. za vrijeme kojeg su vladale Osamnaesta egipatska dinastija, Devetnaesta egipatska dinastija i Dvadeseta egipatska dinastija. Glavno obilježje tog razdoblja je politička stabilnost i čvrsta središnja država.
Za vrijeme Novog kraljevstva Egipat je dosegnuo vrhunac i proširio svoje granice do najveće mjere u svojoj povijesti.

Asirska država

800 BCE

U 8.st.pr.Kr. asirski kralj Tiglatpilesar III osvaja cijelu Mezopotamiju. Država je najveća u 7.st.pr.Kr. u vrijeme kralja Asurbanipala. Asurbanipalova knjižnica je kraljevska biblioteka. Riječ je kolekciji približno 30.000 glinenih pločica i fragmenata koji sadrže tekstove svih vrsta iz 7. st. pr. Kr. Među njih spada i Ep o Gilgamešu.

Novobabilonska država

600 BCE

Nabukodonosor II, novobabilonski kralj od 605. do 562. pr. Kr. kao prijestolonasljednik porazio 605. pr. Kr. faraona Neha kraj Karkemiša, izbacio Egipćane iz Azije, pripojio Siriju, osvojio Palestinu i poveo mnoge Židove u Babilon u ropstvo. U Palestini je ostavio Zedekiju kao svojeg namjesnika, a kada se on pobunio, Nebukadnezar je osvojio Jeruzalem i odveo Židove drugi put u Babilon ( Babilonsko sužanjstvo). Obnovio je Babilon, izgradivši mnoge palače, hramove i kanale za natapanje.

Perzija

550 BCE

Uspon počinje kada je ahemenidski vladar Kir II. Veliki preuzeo vlast, pripojio je novobabilonsku državu, nasljednik Kambiz II. osvojio je Egipat, a Darije I. sjevernu obalu Crnog mora, Makedoniju i sjeverne dijelove Grčke. Time je stvoreno carstvo na tri kontinenta. Četiri prijestolnice: Perzepolis, Ekbatan, Babilon i Suza. Prvi su uveli zlatni (darik) i srebrni (siglos) novac.

Prvo perzijsko razdoblje

343 BCE

Kao zapovjednik udružene vojske grčkih država osvojio je veliko Perzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom došao do Indije.334. pr. Kr. Aleksandar je krenuo u pohod na Perziju. 332. pr. Kr. Aleksandar je bez otpora ušao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski svećenici ukazali "božanske počasti". U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju, 331. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova. Bitka kod Hidaspa, 326. pr. Kr.