Lenta vremena

Mezopotamija> Sumerani

4000 BCE

Naseljavaju Mezopotamiju u 4.tis.pr.Kr. Ne stvaraju jednu državu nego više malih gradova> Ur, Uruk, Nipur i Kis.
Vladar ima potpunu vjersku i svjetovnu vlast. Prvi narod koji je izumio pismo 3500.g.pr.Kr, poslije su razvili klinasto tj. pojednostavljeno slikovno pismo. Najznačajniji vladar je bio Lugalzagezi. Sumerani padaju pod vlast Akađana.

Egipat

3100 BCE

U početku postoje dvije eg. države> Donji i Gornji Egipat. Bile su podijeljene na nome, a na čelu nome je bio nomarh, svaka noma je imala bog zaštitnika, bili su česti međusobni ratovi. Vladar Gornjeg je je porazio Donji Egipat 3100.g.pr.Kr. Od tada Egiptom vladaju razne vladarske obitelji tj. dinastije ukupno ih je bilo 31.

Staro egipatsko kraljevstvo

Period: 2700 BCE to 2200 BCE

Egipat se siri na jug i sjeveroistok. Razdoblje velike gospodarske i političke moći, grade se piramide. Najvažniji vladari su bili Zoser, Keops, Kefren, Mikerin.

Mezopotamija> Akađani

2340 BCE

Oko 2340.g.pr.Kr. Sargon osvaja sumerske gradove. Sjedište prvog velikog svjetskog carstva je bio grad Akad. Akađani su vojno osvojili sumeranski teritorij, preuzeli su sumersku vjeru, pismo i običaje. Akađani vladaju Mezopotamijom oko 100 do 200 godina zatim Sumerani opet dolaze na vlast. m

Prvo međurazdoblje

Period: 2200 BCE to 2040 BCE

Dolazi do velike krize čije su posljedice raspad Stare Drave te nastanak tzv. Prvog međurazdoblja. Obilježja Prvog međurazdoblja> jačaju nomarsi, dolazi do pobuna nižih slojeva društva, upada stranaca u deltu Nila.

Srednje kraljevstvo

Period: 2040 BCE to 1786 BCE

Vladar Mentuhotep II. osniva Srednje kraljevstvo. Vladari stabiliziraju stanje u državi. Najvažniji vladar> Sesostris III. proširio je državu, ukinuo je funkciju nomarha te jaca gospodarstvo.

Asirija

2000 BCE

Država u sj. Mezopotamiji, u 14.st.pr.Kr postaje moćna, počinje se siriti. U 8.st.pr.Kr asirski kralj Tiglatpilesar III. osvaja cijelu Mezopotmiju. Zbog okrutne vladavine cesto dolazi do pobuna protiv Asriaca. Godine 610 prije Krista Babilonci i Medijci ruše asirijsku državu.

Mezopotamija

1800 BCE

Hamurabi osvaja veći dio Mezopotamije.

Mezopotamijski zakonici

1800 BCE

Hamurabijev i Nammuov zakonik i bračni ugovor.

Babilon

1800 BCE

Hamurabi osvaja veći dio Mezopotamije, on donosi poznat zakonik. Nakon Hamurabijeve smrti država se raspada i nestaje na nekoliko stoljeća. U 6.st.pr.Kr. dolazi do najvećeg uspona Babilona, za vrijeme kralja Nabukodonosora II., on osvaja Mezopotamiju, Siriju i Palestinu ali i Jeruzalem iz kojeg odvodi Židove u tzv. babilonsko ropstvo. Nabukodonosor II. je sagradio velike gradnje, nakon njegove smrti država napokon slabi i 539.g.pr.Kr perzijski kralj Kir osvaja Babilon.

Drugo međurazdoblje

Period: 1786 BCE to 1522 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. eg. drzava opet slabi te dolazi do nove krize. Hiksi su upali u Egipat i preuzeli vlast 17.st.pr.Kr. Donosenova oružja i grade novu prijestolnicu u delti Nila.

Nova egipatska država

Period: 1600 BCE to 1100 BCE

Hiksi vladaju oko stotinjak godina. Sredinom 16.st.pr.Kr. vladari grada Tebe pokreću oslobodilački rat i protjeruju Hikse. Stvorena je Nova država koju je osnovao faraon Amozis. Obilježja Nove države> velika vojna moć te gospodarski i kulturni procvat.

Mezopotamija

1400 BCE

Kralj Tiglatpilesar III.osvaja cijelu Mezopotamiju.

Egipat

1300 BCE

Posljednji veliki vladar je bio Ramzes II.

Egipat

1100 BCE

Od 11. st Egipat sve vise slabi i dolazi pod vlast stranih naroda.

Mezopotamija

700 BCE

U vrijeme kralja Asurbanipala država je najveća.

Mezopotamija

600 BCE

Kralj Nabukodonosor II. osvaja Mezopotamiju i još neke države.

Perzija

600 BCE

Kir II. širi perzijsku državu. U Pasargadu se nalazi njegova grobnica.

Perzija

600 BCE

Prorok Zaratustra osniva Perzijsku religiju tzv,zoroastrizam

Perzija

330 BCE

Aleksandar Veliki pobjeđuje Darija III. i osvaja Perziju.
Državno uređenje Perzije, oblik vladavine> orijentalna despocija, vladar ima apsolutnu moć, proskineza.

Perzija

500

Nakon Kserksove smrti Perzija slabi.