-
900
10. st.
-
976
Jelena Slavna (hrvatska kraljica)
Navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca za što međutim nema potvrda o izvorima. Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna. Nakon smrti svoga supruga Mihajla Krešimira II. 969. godine vlada kao regenitkinja u ime malodobnog sina Stjepana Držislava. -
1552
Cvijeta Zuzorić (spisateljica)
Crvenokosa Dubrovkinja koja je kao djevojčica odlazila u Anconu gdja je stekla visoku naobrazbu i družila se s mnogim umjtnicima. Udala se za bogatog plemića Bartolomea Pescionia -
Grofica Ana Katarina Zrinska
Polusestra Frana Krste Frankopana, te supruga Petra Zrinskog. U očevoj je kući u obitelji Frankapan dobila temeljito obrazovanje. Od majke (Njemice) je naučila njemački, a poslije još mađarski, latinski i talijanski jezik. Katarina Zrinska je isto kao u očinskoj kući i u kući svoga muža imala na raspolaganju bogatu knjižnicu. U Ozlju je 1660. godine napisala molitvenik "Putni tovaruš", a zatim ga tiskala u Mlecima i darovala pavlinu Ivanu Belostencu. -
Grofica Dora Pejačević skladateljica
Poznata hrvatska skladateljica iz slavonske obitelji glazbu je učila odmalena. Grofica Dora Pejačević učila je od mnogih svjetskih virtuoza, no smatra se kako je velikim dijelom bila samouka, a njezin umjetnički talent s godinama se samo nastavljao razvijati.Osim za glazbu, bila je zainteresirana i za socijalne probleme svog doba te je proputovala mnoge svjetske gradove u kojima je skladala i svirala. -
Milka Trnina (1863. - 1941.)
Milka Trnia bila je hrvatska operna umjetnica, članica državne opere u Münchenu, prva Tosca londonskoga Covent Gardena i Metropolitan Opera Housea. Rođena je u Vezišću kao drugo dijete u obitelji Tone i Franjice Trnine. Milka odlazi na bečki konzervatorij kod glazbenoga pedagoga Josepha Gänsbachera. Svoj prvi nastup ostvaruje na pozornici Zagrebačke opere 11. travnja 1882.
Osvijila je :
Bayrische Goldene Medaille für Kunst und Wissenschaft
Meiningisches Verdienstkreuz für Kunst und Wissenschaft -
Marija Jurić Zagorka (novinarstvu i književnosti)
Marija Jurić Zagorka, rođena je 1873. godine, a pamtimo je po svojem profesionalizmu u novinarstvu i književnosti. Smatra se najčitanijom hrvatskom književnicom. U Hrvatskoj je bila novinarska pionirka među ženama osnovavši Hrvaticu i Ženski list, prve časopise za žene.
Kroz cijelo svoje stvaralaštvo borila se za prava žena, bila je protiv diskriminacije u društvu te je pisala romane u kojima je ispreplitala ljubavne priče s elementima naše povijesti. -
Marija Jurić Zagorka (novinarstvu i književnosti)
Marija Jurić Zagorka, rođena je 1873. godine, a pamtimo je po svojem profesionalizmu u novinarstvu i književnosti. Smatra se najčitanijom hrvatskom književnicom. U Hrvatskoj je bila novinarska pionirka među ženama osnovavši Hrvaticu i Ženski list, prve časopise za žene.Kroz cijelo svoje stvaralaštvo borila se za prava žena, bila je protiv diskriminacije u društvu te je pisala romane u kojima je ispreplitala ljubavne priče s elementima naše povijesti. -
Ivana Brlić Mažuranić (književnica)
Jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu koja je priznata u svijetu dolazi iz Ogulina iz poznate obitelji Mažuranić. Život pod sretnom zvijezdom omogućio je Ivani Brlić Mažuranić odlično školovanje i izobrazbu iz književnosti i svjetskih jezika.Počela je pisati jako rano, a posebno je voljela pisati priče i pripovijetke za djecu, a njezino najpopularnije djelo je zbirka pripovjedaka Priče iz davnine. Uz pisanje, bila je politički aktivna te je imala sedmero djece. -
Ivana Brlić Mažuranić književnica
Jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu koja je priznata u svijetu dolazi iz Ogulina iz poznate obitelji Mažuranić. Život pod sretnom zvijezdom omogućio je Ivani Brlić Mažuranić odlično školovanje i izobrazbu iz književnosti i svjetskih jezika. Počela je pisati jako rano, a posebno je voljela pisati priče i pripovijetke za djecu, a njezino najpopularnije djelo je zbirka pripovjedaka Priče iz davnine. -
Slava Raškaj umjetnica
Slava Raškaj obilježila je svoje postojanje prekrasnim slikarskim radovima. Rođena je gluhonijema 1877. godine te se odmalena zatvarala u svoju sobu i pokušavala barem preko slika pokazati svoje emocije. U to vrijeme su se osobe s invaliditetom potpuno izopćavale iz društva i smatrale se zaostalima te su bile obilježene za cijeli život. Školu je završila u Beču, u Zavodu za gluhonijemu djecu gdje su nastali njezini prvi crteži. -
Slava Raškaj (umjetnica)
Slava Raškaj obilježila je svoje postojanje prekrasnim slikarskim radovima. Rođena je gluhonijema 1877. godine te se odmalena zatvarala u svoju sobu i pokušavala barem preko slika pokazati svoje emocije. U to vrijeme su se osobe s invaliditetom potpuno izopćavale iz društva i smatrale se zaostalima te su bile obilježene za cijeli život. Školu je završila u Beču, u Zavodu za gluhonijemu djecu gdje su nastali njezini prvi crteži. -
Grofica Dora Pejačević skladateljica
Poznata hrvatska skladateljica iz slavonske obitelji glazbu je učila odmalena. Grofica Dora Pejačević učila je od mnogih svjetskih virtuoza, no smatra se kako je velikim dijelom bila samouka, a njezin umjetnički talent s godinama se samo nastavljao razvijati.Osim za glazbu, bila je zainteresirana i za socijalne probleme svog doba te je proputovala mnoge svjetske gradove u kojima je skladala i svirala. Njezin izniman opus stvaralaštva sadrži.58 djela koja se i danas izvode. -
Zlata Bartl znanstvenica
Poznata hrvatska znanstvenica svoju je karijeru izgradila kao tvorac začina Vegeta. Zlata Bartl od djetinjstva je bila zaljubljena u kemiju te počinje raditi u Koprivnici 1955. godine. Radila je u Podravkinom laboratoriju gdje su mnoge izume radili na njezinu inicijativu, pa tako i od 1959. godine kad su počeli proizvoditi Vegetu -
Vesna Parun (1922. − 2010.)
Vesna Parun 1922. na otoku Zlarinu blizu Šibenika, gdje joj je otac radio kao općinski činovnik koji je često bio premještan i ostajao bez posla, zbog čega je brojna obitelj (četvero djece) živjela u prilično teškim uvjetima. Zato je Vesna dobar dio djetinjstva i mladosti provela kod tete i tetka u Splitu, u Biogradu na Moru i u Šibeniku. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. -
Radmila Matejčić (1922. – 1990.) Kako čitati grad
Najpoznatija je po knjizi "Kako čitati grad" koja je doživjela više izdanja, pomogla je novim generacijama Riječana pronaći zavičajni identitet.Kao neka vrsta ozbiljnog, Sva tri izdanja imala su pečat grafičkog urednika Ive Marendića, koji zaslužuje barem dio kultnog statusa te knjige, zbog brojnih fotografija i njihovog savjesnog potpisivanja Radmila je bila arheologinja, pedagogica i povjesničarka. -
Sunčana Škrinarić književnica
Sunčana Škrinjarić bila je književnica istančana senzibiliteta i bujne mašte. Dječja proza nije joj tendenciozna ni didaktički nametljiva, a gotovo jedina je u hrvatskoj književnosti nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatila bajku kao oblik iznošenja svoje vizije djetinjstva. Proza spisateljice odlikuje se maštom i sugestivnim jezikom. Svoje djetinjstvo u metafori spominje u mnogim svojim djelima bez obzira na to što ono nije bilo lijepo. -
Ruža Pospiš – Baldani (1942.)
Ruža je hrvatska operna pjevačica. Od 2010. dopisna je članica Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.Na prvoj izvedbi u Hrvatskoj opere "Rat i mir" Sergeja Prokofjeva u HNK Zagreb posebnu je pozornost privukao glas orguljske ljepote, baršunaste mekoće i bogatih preljeva u maloj ulozi Muratova ađutanta.Ruža je za čitave je svoje duge četrdesetogodišnje karijere od 1961. do 2001. ostala vjerna Zagrebačkoj operi i usporedno stjecala svjetski ugled. -
Janica Kostelić skijašica
Janica Kostelić (Zagreb, 5. siječnja 1982.), bivša hrvatska alpska skijašica. S četirima olimpijskim zlatnim medaljama i dvjema srebrnim, Janica Kostelić je najuspješnija alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. Osvojila je Svjetski kup 2001., 2003. i 2006. godine. Dana 15. siječnja 2006.