Od otkrića pisma do Perzijskog carstva

Otkiće pisma

3500 BCE

Prvo pismo izumili su Sumerani. U početku je to bilo slikovno pismo, a nakon nekog vremena razvilo se u klinasto pismo.

Ujedinjenje Egipta

3100 BCE

1. g.pr.Kr. vladar Gornjeg Egipta Menes porazio je Donji Egipat i tako ujedinio te dvije države u Egipat.

Staro egipatsko kraljevstvo

2500 BCE

Razdoblje velike gospodarske i političke moći Egipta. Grade se prve piramide. Otprilike traje od 2700. - 2200.g.pr.Kr.

Lugalzagesi

2350 BCE

Lugalzagesi bio je najznačajniji sumerski vladar. Vladao je Sumerom otprilike 70 godina (2370.-2294. g.pr.Kr.) Pokušava stvoriti jednu državu, osvaja nekoliko sumerskih gradova i proglašava se kraljem.

Sargon

2340 BCE

Sargon je bio vođa Akađana. Oko 2340. g.pr.Kr. osvaja sumerske gradove i stvara prvo veliko svjetsko carstvo.

Prvo međurazdoblje

2200 BCE

Posljedica nastanka Prvog međurazdoblja bio je raspad Starog Egipatskog kraljevstva. Obilježja prvog međurazdoblja bila su: decentralizacija vlasti, socijalni nemiri te upadi stranaca u državu.

Sumerska renesansa

2100 BCE

Nakon propasti akadskog carstva oko 21. st.pr.Kr. ponovo se uzdižu Sumerani i osvajaju nekoliko gradova, no to traje kratko i Sumerani uskoro zauvijek nestaju.

Srednje egipatsko kraljevstvo

2040 BCE

Srednje Egipatsko Kraljevstvo osnovao je vladar Mentuhotep II. Najvažniji vladar Srednjeg Egipatskog kraljevstva bio je Sesostris III. On širi državu, jača gospodarstvo te vrši centralizaciju zemlje.

Hamurabi

1800 BCE

Najmoćniji vladar staro-babilonske države. Donosi poznati zakonik - Hamurabijev zakonik. Nakon njegove smrti babilonska država se raspada i nestaje privremeno.

Drugo međurazdoblje

1700 BCE

Nakon smrti Sesostrisa III. država opet slabi i dolazi do nove krize, Drugog međurazdoblja. U zemlju upadaju Hiksi i preuzimaju vlast. Donose nova oružja i grade novu prijestolnicu u delti Nila - Avaris

Nova egipatska država

1550 BCE

Sredinom 16. st.pr.Kr. vladari egipatskog grada Tebe pokreću oslobodilački rat protiv Hiksa. Protjerali su Hikse i osnovali Novu egipatsku državu. Osnivač Nove egipatske države bio je faraon Amozis I. Obilježja koja su značajno obilježila Novu egipatsku državu bila su: velika vojna moć i gospodarski i kulturni procvat procvat. Država je bila teritorijalno najveća u vrijeme faraona Tutmozisa III.

kraljica Hatšepsut

1498 BCE

Poduzima trgovačku ekspediciju u zemlju Punt i gradi veliki hram u Deir el Bahriju.

Vjerska reforma

1400 BCE

Faraon Amenofis IV. započinje vjersku reformu, kao najvažnijeg boga proglašava Atona, a sebi mijenja ime u Eknaton. Nakon njegove smrti reforma je odbačena.

Ramzes II.

1300 BCE

Ramzes II. bio je posljednji veliki egipatski vladar, ratovao je s Hetitima u Prednjoj Aziji. Gradi veličanstvene hramove u Luksoru i Abu Simbelu

Tiglat-Pileser III.

800 BCE

Asirski vladar koji je osvojio cijelu Mezopotamiju.

Aurbanipal

700 BCE

Najznačajniji asirski vladar, za vrijeme njegove vladavine Asirija je bila najveća. Vladao je Mezopotamijom, Sirijom, Palestinom i Egiptom.U Ninivi je utemeljio biblioteku s oko 30000 glinenih pločica.

Nabukodonosor II.

600 BCE

Nabukodonosor II. bio je novo - babilonski vladar. Osvojio je Mezopotamiju, Siriju i Palestinu. Osvojio je Jeruzalem i odveo Židove u "babilonsko ropstvo". Poduzima velike gradnje u Babilonu poput visećih vrtova, gradskih zidina te obnavljanja zigurata.

Kir II.

599 BCE

Perzijski vladar koji osvaja Medij, Novo - babilonsku državu i Malu Aziju. Oslobađa Židove iz Babilonskog ropstva.

Kambiz II:

525 BCE

Perzijski vladar. Osvaja Egipat 525. g.pr.Kr.

Darije I.

500 BCE

Perzijski vladar, širi Perziju u Europu. Neuspješno ratuje protiv Grka. Uvodi novac - darik. Gradio je ceste i organizirao prvu poštu.