-
Rođenje
August Šenoa rođen je 14. studenog 1838. godine u Vlaškoj (Laškoj) ulici broj 43 - kao prvo dijete Therese i Aloisa Schönoa.
Kršten je u crkvi svetog Martina u Vlaškoj ulici pod imenom Augustus Johannes Nepomuk Eduardus. Njegovo djetinjstvo na ruralnom području Zagorja vjerojatno je utjecalo na njegovu kasniju ljubav prema domovini i kulturi, koja se reflektira i u njegovim književnim djelima. -
Period: to
Rođenje - Smrt
-
Augustova obitelj
Augustov otac, Alois Schönoa (1805. – 1878.), Nijemac iz Češke, doselio je u Zagreb 1830. godine i radio je kao biskupski slastičar, a majka Terezija pl. Rabacs (Therese Rabacs, 1813. – 1847.), Slovakinja iz Budimpešte, umrla je kad je imao 8 godina. Imao je još tri brata: Teodora (1841. – 1843.), Julija (1845. – 1897.), koji je također bio književnikom i Aurela (1847. – 1913.). Djed mu je bio Johannes Schöynoha (1775. – 1838.), kako se potpisao na obiteljskom molitveniku (Johannes Schöynocha). -
Fakultet medicine
U Beču se upisuje na Medicinski fakultet, ali odustaje od studija jer je na prvim vježbama na živim pacijentima ustanovio da ne podnosi krv. Vraća se u Zagreb i završava 4. semestar Pravoslovne akademije. -
Studiranje u Pragu
Dobivši stipendiju od biskupa Josipa Jurja Strossmayera, nastavio je studij prava u Pragu, apsolviravši 1861. godine.No, studij nije završio jer nije položio završne ispite. -
Početci književnog rada
Šenoa se okušao u svim književnim vrstama, i velikom broju je ili "zaorao" prvu brazdu, ili ostavio pisanu baštinu koju su kasniji pisci nasljedovali (a nerijetko se i pokušavali osloboditi autorova utjecaja). U javnosti se prvo pročuo kao novinar dopisima iz Praga za Pozor, osobito političkim člancima i feljtonima Praški listovi. Godine 1862. Šenoa udara temelje modernom hrvatskom feljtonu, osigurava mu dignitet i pretvara ga u eminentno literarni žanr. -
Književna karijera
Najveći je umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Šenoa je uveo roman u hrvatsku književnost i odgojio čitateljsku publiku kojoj je ta, u Europi druge polovice 19. stoljeća dominantna književna vrsta, postala omiljenim štivom. U skladu s literarnim programom koji je formulirao u kritičko-polemičkom tekstu "Naša književnost", 1865., Šenoin je veliki romaneskni projekt usmjeren na građu iz nacionalne povijesti te na suvremene događaje. -
Zlatarovo zlato
Zlatarovo zlato napisao je August Šenoa, vjerojatno najutjecajnija ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Roman je napisan 1871. godine te je iste godine objavljen u nastavcima u časopisu Vienac. Često se kaže kako je ovaj roman zapravo prvi hrvatski povijesni roman, a prema Šenoi je i cijelo jedno razdoblje u hrvatskoj književnosti dobilo naziv. Riječ je o Šenoinom dobu ili protorealizmu koje počinje otprilike ukidanjem Bachova apsolutizma 1860. i traje sve do Šenoine smrti 1881. -
Augustovi romani
Napisao ih je pet: Zlatarovo zlato, 1871., Čuvaj se senjske ruke, 1875., Seljačka buna, 1877., Diogenes, 1878. i Kletva, 1880. – 1881., nedovršeno djelo. U njima tematizira događaje iz različitih razdoblja hrvatske povijesti: sukob između Stjepka Gregorijanca i Zagrepčana u 16. stoljeću sa središnjom pričom o ljubavi između plemića i građanke (Zlatarovo zlato), događaj iz 17. stoljeća (Čuvaj se senjske ruke), veliki sukob između feudalaca i seljaka u 16. stoljeću (Seljačka buna). -
Prijan Lovro
Prijan Lovro pripovijetka je nazvana i “praška novela”, nastala dok je Šenoa studirao u Pragu, napisana 1873. godine. Novela ima autobiografske elemente, ali samo kao sporednu radnju. Naime, glavni lik, bio je Šenoin cimer u Pragu i sve što je Lovro doživio Šenoa je vjerodostojno i realistično prepričao. Novela se odvija retrospektivno, odnosno priča o prijanu Lovri počinje iz usta Augusta Šenoe, kojeg je prijatelj vlastelin pozvao na svoje imanje u berbu. -
Prosjak Luka
Socijalno-psihološka pripovijetka Prosjak Luka zanimljivo je djelo puno moralnih pitanja i dubokih ljudskih emocija. Glavno pitanje koje se provlači cijelim djelom je Što čovjeka čini čovjekom?. Prosjak Luka tijekom svojega života osjećao se svakako, no nikad poput čovjeka. -
Smrt
August Šenoa umro je 13. prosinca 1881. godine. Smrt ga je zatekla u 43. godini života, posljedica je to upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u Velikom potresu krajem 1880. godine. -
Naslijeđe
Njegove lirske pjesme koje zauzimaju važnije mjesto samo u prvim godinama njegova stvaralaštva bile su slabijeg uspjeha. Manje je značajan kao ljubavni, a više kao politički i socijalni pjesnik. Šenoa je u mnogim pjesmama izražavao pokretačke ideje svojega doba i politički program Strossmayerova narodnjaštva (Na Ozlju gradu, Hrvatska pjesma, Budi svoj!, U slavu J. J. Strossmayera, Klevetnikom Hrvatske, Hrvat Bosni i ine).